Treći ponedjeljak u siječnju je, navodno, najdepresivniji dan u godini - dakako, pod uvjetom da tri dana prije nisu izvučeni vaši brojevi na Eurojackpotu. Na sreću, milijuni eura nisu preduvjet da biste se osjećali bolje i da ne biste pali u postblagdansku depresiju; dovoljno je već da vodite aktivniji život. A ako niste u formi, možda je vrijeme da se okušate u – nordijskom hodanju. O ovoj smo aktivnosti i njezinom blagotvornom utjecaju na organizam već pisali, stoga ćemo se ovoga puta pozabaviti utjecajem nordijskog hodanja na poboljšanje psihičkog stanja pojedinca.
Sigurno vam je već poznat osjećaj nakon tjelesne aktivnosti, kad nastupa onaj sladak umor – osjećate se dobro i opušteno. A tako se osjećate jer ste nešto postigli, bilo da ste prepješačili nekoliko kilometara, popeli se na brdo ili igrali badminton na livadi. Zašto se nakon tjelesne aktivnosti osjećate dobro? Zahvaljujući biokemijskom procesu koji utječe na vaš mozak – kad brzina protoka krvi kroz vaš kardiovaskularni sustav dosegne određenu razinu, organizam počinje stvarati endorfin, hormon kojeg nazivaju i hormonom sreće.
Kroz tisuće godina evolucije, naša su se tijela naučila nositi sa stresom – opstali smo zahvaljujući hormonima adrenalinu i kortizolu. Kad bi se naši preci našli u stresnoj situaciji, ova bi dva hormona preplavila njihovu krv i tako omogućila brzu reakciju na novonastalu situaciju – pripremili bi tijelo na borbu ili na bijeg. Nakon akcije – dakle, borbe ili bijega od opasnosti – razine ovih hormona vratile bi se u normalu.
Danas su stresne situacije puno češće: dobro, ne naletimo svakoga dana na medvjeda koji nas želi pojesti, ali se svakodnevno borimo sa stresnim situacijama na poslu, kod kuće, u obitelji… Na te stresne situacije danas – za razliku od prapovijesti – uglavnom ne reagiramo tjelesnom aktivnošću, stoga razine adrenalina i kortizola ostaju visoke još dugo nakon ugrozbe i štetno djeluju na naš metabolizam.
Ljudi se na različite načine pokušavaju riješiti stresa, a "najpopularniji" su konzumiranje neumjerenih količina hrane, sjedenje ispred televizora i konzumiranje alkohola. Želimo li brzo i efikasno sniziti razine adrenalina i kortizola, samo je jedan način pravi: ostaje nam samo da oponašamo naše pretke i posegnemo za – tjelesnom aktivnošću.
A nordijsko je hodanje idealno upravo ako niste u formi poput sportaša koji se sprema za Olimpijske igre: istraživanja su pokazala da hodanja i trčanja kao oblici treninga u kombinaciji s vježbama snage i kontroliranom prehranom daju najbolje rezultate u unapređenju zdravstvenog statusa, razini kondicije i promjene sastava tijela i smanjenju količine potkožnog masnog tkiva. Redovito bavljenje nordijskim hodanjem smanjuje rizik od bolesti srca i moždanog udara, smanjuje razinu LDL (lošeg) kolesterola, povećava razinu HDL (dobrog) kolesterola i blagotvorno utječe na krvožilni sustav. Bavite li se nordijskim hodanjem, smanjit ćete i rizik od pretilosti te osteoporoze, dok se stvaranjem navike redovitog hodanja smanjuje i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, astme i nekih vrsta raka (rak dojke, rak debelog crijeva).
Stoga, umjesto da ispred televizora čekate da prođe najdepresivniji dan u godini, obujte tenisice i priključite se Večernjakovom programu nordijskog hodanja!