Ženka stepskog škanjca, iznimno rijetka gošća u nas, operirana je u Veterinarskoj stanici grada Zagreba i zbrinuta u Sokolarskom centru Emilija Menđušića u Dubravi pokraj Šibenika. Nesvakidašnja ptica s gotovo svakidašnjim problemom odlučila se, čini se, odmoriti u Kopačkom ritu, zaštićenom parku prirode i ornitološkom rezervatu. No, i tamo čuče krivolovci koji su je zasuli sačmom i slomili joj krilo.
Operaciju je, doznajemo, obavio za sada anonimni dr. Doolittle, koji nas je zamolio da mu ne spominjemo ime. No, škanjac je dobro zapamtio svog dobročinitelja i za našeg posjeta poput pitomog je macana mahao krilima i jeo mu iz ruke.
- Kad počne intenzivna lovna sezona, većina lovaca u nas, čini se, najradije puca po grabljivicama. Sve su te ptice zaštićene. No, njima to, čini se, nije problem jer ih gotovo svi odreda mrze i smatraju štetočinama u lovištima, a na kraju za svoja nedjela okrivljuju krivolovce - veli predsjednica Udruge za zaštitu divljih životinja (AWAP) Ingeborg Bata.
I. Bata kaže kako je zahvalna zagrebačkoj Veterinarskoj stanici koja i stradalim divljim životinjama uvijek priskoči u pomoć uslugama, operacijskim dvoranama, rengenom, lijekovima i sanitetskim materijalom, posebice našem Doolittleu. Proteklih godina on je samo u Zagrebu obavio stotine sličnih operacija na pticama i drugim divljim životinjama, poslije kojih su mnoge uspjelo vraćene u prirodu.
- Kad bi u Hrvatskoj bar napokon zaživio Centar za zbrinjavanje i liječenje svih divljih životinja, bilo bi mnogo lakše brinuti se o njima. I građani koji ih pronalaze nastrijeljene, zgažene, zlostavljane... znali bi komu se mogu obratiti - veli I. Bata objašnjavajući kako je oporavak i povratak u prirodu takvih životinja dugotrajan.
Ptica koju je netko uništio u sekundi oporavlja se i rehabilitira mjesecima, a najžalosnije je to da zaštitari te životinje i nemaju gdje vratiti u prirodu. Tamo gdje su nastrijeljene - vreba ih ista opasnost, tvrdi I. Bata. Stoga ih zaštitari voze satima daleko, u jedina sigurna područja bez krivolovaca - ona minirana - izlažući se i sami pogibelji.
- U suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša nastojat ćemo da se u područjima, za koja znamo da u njima stradavaju nedužne životinje, poduzmu bar neke sankcije ili mjere. No, teško ćemo tome stati na kraj jer se takvo što događa neprestano, cijele godine. Iako su najpitomije, sove su, primjerice, najproganjanije grabljivice. Međutim, rijetko ih tko trpi blizu kuće, a ljudi ih povezuju i s crnom magijom te im kopaju oči, pale im perje, lome krila... - užasnuta je I. Bata koja na svom ranču u zagrebačkom Kraju Gornjem trenutačno ima i zlostavljana škanjca iščupanih pandža i odrezana krila.
Oporave li se s uspjehom, većina grabljivica ima priliku vratiti se u prirodu jer su im instinkti održani, veli I. Bata. No, takav sretan završetak ne čeka i stepskog škanjca s početka priče.
- Zbog budale koja ne zna razlikovati patku od grabljivice ženka stepskog škanjca nikada se neće vratiti u prirodu - ogorčen je Emilio Menđušić koji se nada kako će u Sokolarskom centru ptici omogućiti kvalitetan život. No, zglob joj je suviše oštećen da bi mogla samostalno preživjeti u prirodi.
- Reklo bi se da sada može šepesati, ali ne i trčati. Stoga ćemo je naučiti da leti i doletava i postane sokolarska ptica, a uz edukativnu funkciju namijenili smo joj i reproduktivnu. Umjetno ćemo je osjemeniti pa će se njezin podmladak jednog dana vratiti u slobodu - kaže E. Menđušić.
U Sokolarskom centru kraj Šibenika radi jedina služba za spašavanje grabljivica u ovom dijelu Europe te se svi koji ih pronađu mogu obratiti na telefone 091-506-7610 (Sokolarski centar) ili 098-281-648 (AWAP).
Jolanda RAK ŠAJN