Razvitak domaće proizvodnje bio je cilj Dana paprike, stručnog skupa što ga je uza sudjelovanje stotinjak proizvođača, organizatora proizvodnje, stručnjaka i znanstvenika organizirala koprivnička Podravka. Skup je održan u Varaždinu, u kojem se već 65 godina uspjelo prerađuje najveći dio hrvatske paprike.
Razvitak proizvodnje paprike i općenito proizvodnje povrća uvodno su podržali i župani Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije Josip Friščić i dr. Zvonimir Sabati, zauzevši se za regionalizaciju poljoprivredne proizvodnje u kojoj bi prioritet u tim županijama trebala dobiti upravo proizvodnja povrća za razvitak koje županije namjeravaju osigurati i povoljne zajmove. Na državnoj razini pokušat će se izboriti za poticaje kako bi se ta proizvodnja unaprijedila i povećala konkurentnost prema uvoznom povrću i prerađevinama od njega. Za to razvojni programi Podravke, najvećeg prerađivača povrća u Hrvatskoj, omogućuju siguran otkup sve većih količina povrća za preradu.
Hrvatska - velik uvoznik paprike
U stručnome dijelu skupa dr. Zdravko Matotan, voditelj razvoja poljoprivrede u Podravki, predstavio je stanje u proizvodnji i preradi paprike u nas. Istaknuo je da se u posljednjih pet godina paprika u nas uzgaja na prosječno 4.300 ha, do 1999. površine su postupno rasle, a otad se blago smanjuju.
U Hrvatskoj se paprika najviše uzgaja u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj županiji, u kojima je i gotovo polovica svih površina. Na njima se godišnje proizvede više od 30.000 t paprike uz prosječan prinos 7 t/ha. Europski je prosjek 18,2 t/ha, a niže od hrvatskoga ima samo Portugal. im U nas je još mnogo malih vrtova i okućnica za osobne potrebe domaćinstva, na kojima su stare, uglavnom niskoproduktivne sorte i izuzetno je niska razina agrotehnike. Drugi razlog je i malen udio proizvodnje u zaštićenim prostorima, gdje se postižu višestruko veći prinosi nego na otvorenom. Prosječni prinosi paprike u Nizozemskoj, primjerice, gdje se sva proizvodnja od oko 1000 ha odvija u staklenicima i plastinicima, gotovo je nevjerojatnih 250 t/ha. Jasno, i u nas proizvođači koji rabe certificirano sjeme visokoprinosnih sorti uz primjenu moderne tehnologije postižu i višestruko više prinose od državnog prosjeka.
Hrvatska je i velik uvoznik paprike, i one za potrošnju svježe i one za preradu. Unatrag pet godina uvozilo se godišnje u prosjeku oko 3300 t vrijednih oko 2 milijuna USD, uglavnom iz Makedonije, Mađarske i Bugarske.
Prerada skromna, kakvoća upitna
U isto vrijeme manji dio paprike proizvedene u Hrvatskoj izvezen je u susjedne države: Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu, u prosjeku godišnje samo 360 t vrijednih 200.000 USD. Samo na paprici u posljednjih pet godina Hrvatska je imala trgovinski deficit od oko 8 milijuna USD, a neosporno je da imamo gotovo sve preduvjete da svoje potrebe zadovoljimo vlastitom proizvodnjom, od klimatskih i zemljišnih, do stručnog znanja.
Drugi ograničavajući čimbenik relativno je skromna prerada, koja u posljednjih pet godina nije apsorbirala ni desetinu ukupne proizvodnje. Kriza prerade osobito je izražena 1996. i 1997., uz gubitak stranog tržišta uglavnom zbog velika uvoza prerađene paprike, relativno jeftine, ali upitne kakvoće, što je znatno smanjilo konkurentnost domaće prerade. Situacija u preradi malo je bolja u posljednje dvije godine.
Sorta kao agroinovacija u koju je uloženo najviše znanja i koja može osjetno utjecati na razitak svake biljne proizvodnje izuzetno je važna i u proizvodnji paprike. Do sredine sedamdesetih godina u proizvodnji paprike u nas prevladavale su uglavnom sorte iz okolnih država (Mađarska, Srbija i Makedonija), a tijekom osamdesetih počela se skromno razvijati domaća selekcija, pa su priznate tri domaće sorte. Na žalost, u zadnje vrijeme na sortnu listu uglavnom su bile upisivane strane sorte. Najviše stranih sorata introducirano je iz Nizozemske, Makedonije i Mađarske.
Najraširenije babura i paradajz paprika
Od tipova paprika u Hrvatskoj je najviše registrirano sorata tipa babure i paradajz paprike, koje se, uz sorte tipa kapija i feferona, i najviše uzgajaju. Za preradu se posljednjih godina razvija proizvodnja paprika tipa kapija.
U razvitku proizvodnje paprike Podravka je uspjela razviti izuzetno kvalitetnu sortu paprike stellu za preradu u ajvar te u visokom stupnju genetske i fizičke čistoće sjemena održavati i ostale sorte paprike za preradu.
Uspjeh u proizvodnji ovisi i o natapanju i poticajima, pa bi poticaji za povrće namijenjeno preradi, prema ocjeni dr. Matotana, bili višestruko važni. Svakako bi se povećao interes proizvođača za proizvodnju povrća namijenjena preradi i dohodovnost njihove proizvodnje. Troškovi sirovina za prerađivačku industriju ne bi se mijenjali što bi povećalo konkurentnost domaćih prerađevina od povrća u odnosu prema često nelojalnu uvozu. Napravilo bi se više reda na tržištu jer i proizvođačima bi tada bilo u interesu da ne prodaju ugovorenu proizvodnju prekucpima, a prerađivačka bi industrija s većom sigurnošću mogla računati na ugovorenu količinu povrća. Poticaje bi, kao i kod ratarskih kultura trebalo uvesti po površini uz isplatu na bazi referentnog prinosa. Evidencija proizvodnje u sustavu poticaja veoma je lagana jer sva proizvodnja završava na preradi.
O Podravkinim proizvodima od paprike izlagala je mr. Dunja Milošić Odobašić, istakavši da ajvar, tek jedan od Podravkinih proizvoda od paprike, ima izuzetno pozitivne trendove rasta proizvodnje, a osim u Hrvatskoj s uspjehom se prodaje i u desetak država Europe, Amerike i Australije.
Mađarski poučak
Dr. Hajnalka Ledo, istaknuti oplemenjivač i selekcioner paprike iz Mađarske, izlagala je o proizvodnji paprike u Mađarskoj, o novim tehnologijama i sortama koje se ondje koriste te uzgoju na više od 12.000 ha. Gotovo polovicu proizvodnje čini začinska paprika. Proizvodnja na otvorenom blago opada, ali raste proizvodnja u zaštićenim prostorima, već na oko 2500 ha. Mađari znatne količine paprike i izvoze. Od novih tehnologija u Mađarskoj je prezentirana metoda nacjepljivanja na bujnije podloge, što omogućuje bolji razvoj i dublje prodiranje korijena u tlo, čime se omogućuje duže razdoblje plodonošenja.
Svoja iskustva o modernoj tehnologiji uzgoja presadnica u kontejnerima prenijela je dip. ing. Nevija Longo, koja se petnaestak godina bavi razvitkom te tehnologije u svom rasadniku u Rovinju.
Prednosti mulcha i fertirigacije
O prednostima uzgoja paprike na mulchu i primjeni fertirigacije izlagao je prof. dr. Josip Borošić sa Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, a vršnu trulež paprike, zbog poremetnje u usvajanju kalcija, veoma jezgrovito obradio je doc. dr. Milan Poljak sa Zavoda za ishranu bilja zagrebačke Agronomije.
Osim Podravkine tvornice za preradu povrća, sudionici skupa obišli su pokuse s paprikom na obiteljskom gospodarstvu Josipa Baisa u Imbriovcu kraj Varaždina. Upoznali su se s tridesetak sorta paprike u pokusima koje ondje vodi Razvoj poljoprivrede Podravke i pokusom primjene folijarnih gnojiva na bazi kalcija radi sprečavanja vršne truleži, što provodi Zavod za ishranu bilja Agronomskog fakulteta iz Zagreba, a obišli su i uzorne parcele pod paprikom Antuna Oršića iz Imbriovca.
Dr. sc. Zdravko MATOTAN*
* Autor je voditelj Podravkina razvoja poljoprivrede