Malo je drveća zanimljivog poput ginka (Ginkgo biloba) - bilo da je riječ o njegovu izgledu, bogatoj povijesti ili sezonskim posebnostima. Stablo u kojemu su uživali dinosauri prije dvjestotinjak milijuna godina, gotovo nije promijenilo izgled, te osebujnošću plijeni pozornost nemalog broja ljubitelja ginka.
Ginkgo biloba jedini je predstavnik porodice Ginkoaceae koji je opstao još iz doba mezozoika, kada su njegovi srodnici nastanjivali naš planet, te se često i spominje kao "živi fosil". Po klasifikaciji ginko je listopadna golosjemenjača, što ga (na čuđenje mnogih) svrstava među četinjače.
Ginko je porijeklom iz Kine, no u Europu je donesen iz Japana. Po budističkom vjerovanju sveto je stablo, te je stoljećima sađen uz hramove u Kini i Japanu. U Europi je najstarije stablo (za koje postoje podaci) posađeno 1761. u Engleskoj u Kew Gardensu, koje je još i danas u odličnoj kondiciji.
Stablo ginka dosegne visinu i do 30-ak metara, promjera i više od 10 metara. Sporo raste, pa je normalni godišnji prirast u visinu 30-50 cm, a u idealnim uvjetima može godišnje porasti najviše 90 cm. Mlado stablo ginka "nestašna" je izgleda s nepravilnim rasporedom grana i s jednim središnjim deblom, no s godinama ginko poprima puniji oblik krošnje i često gubi središnje deblo, te se oblikuje nekoliko usporednih vertikalnih debla što tada ginku daju karakterističan izgled razvedene krošnje.
List poput lepeze
Izgled lišća također je vrlo upečatljiva karakteristika ginka - list je lepezast na relativno dugačkoj peteljci, sa zanimljivom zrakastom blago izdignutom nervaturom bez glavne žile. U proljeće i ljeti lišće je zeleno, a u jesen poprima jednu od najljepših jesenjih boja - intenzivnu zlatnožutu, te obasjano suncem sjaji. Također karakteristično je za ginko da se u studenom lišće osipa u vrlo kratkom vremenu (uobičajeno je u drveća postepeno opadanje lišća), te se tako tek u dva-tri dana ispod ogoljela ginka prostre zlatni sag.
Ginko je dvodomna biljka, što znači da su biljke ili ženske (sa ženskim cvjetovima) ili muške (s muškim cvjetovima). U hortikulturi se nastoje upotrijebiti samo muške biljke jer su ženski zreli mesnati plodovi kada se osipaju s drveća (rujan, listopad) izrazito neugodna mirisa, te svakako nisu poželjni za sadnju u parkovima kojima prolaze ljudi. Problem je u tome što ginko prvi put procvjeta tek oko dvadesete godine starosti, te se tek tada može odrediti spol.
U hortikulturnoj primjeni ginko je izrazito soliterno stablo, ili se sadi u manjim skupinama. Najljepši je na mjastu na kojem ima prostora za svoj puni razvoj, jer tak tada njegova osebujna ljepota može biti posve izražena. Osim jesenske boje lišća, ginko je zanimljiv i zimi kada je stablo bez lišća (i tada je lako raspoznatljiv) zbog svog karakteristična skeleta nepravilnog rasporeda grana.
Zahvalna biljka
Za uzgoj, ginko je zahvalna biljka. Lako se prilagođava uvjetima, te će tako uspijevati i na siromašnim tlima, podnositi sušu, različitu kiselost tla, posolicu, a vrlo je otporan na gradsko onečišćenje. Zbog svoje otpornosti na onečišćenje u velikim se gradovima mnogo sadi (što se ne odnosi na našu zemlju, u kojoj je ginko još rijetko stablo). Kultivari ginka uže i pravilnije krošnje sade se za drvorede, a obični ginko zbog veličine nije preporučljivo saditi u drvorede uz ceste i ondje gdje nema dovoljno prostora za rast. Za privatne vrtove ginko je također atraktivan, no samo za veći prostor.
Od brojnih selekcioniranih kultivara ginka možemo istaknuti nekoliko najvažnijih. Spomenimo da su svi kultivari selekcionirani samo na primjerke bez plodova neugodna mirisa (samo muške jedinke), te na odlike još sjajnije žute jesenske boje i raznolika habitusa.
Ginko biloba "Autumn Gold" - izraženije jesenske žute boje lišća, kompaktnije i pravilnije piramidalne krošnje u mladosti, krošnja mu postaje nepravilnija, visine do 18 metara, širine krošnje do 10 m.
G. biloba "Fastigiata", G. biloba "Princeton Sentry" - gotovo stupasta habitusa, malo širi pri dnu krošnje, koristi se za vertikalne akcente, aleje, visine do 20-ak m, promjera maksimalno do 3 metra.
G. biloba "Tremonia" - kultivar piramidalne krošnje.
G. biloba "Pendula" - obješenih, padajućih grana.
Nataša TIŠKA VRSALOVIĆ, dipl. ing. hort.*
* Autorica je direktorica hortikulturnog poduzeća Dionaea-Vrtovi