Uz veliku pompu i fanfare nakon završetka restauratorskih radova koji su trajali 70 godina, u Egiptu je u četvrtak otvorena za javnost 3000 godina stara Avenija sfingi u gradu Luksoru. Drevna šetnica uz istočnu obalu Nila, duga gotovo tri kilometra i široka sedam metara, koja povezuje hramove Karnak i Luksor, postala je tako još jedna turistička atrakcija kojom će, nadaju se Egipćani, privući turiste i ponovno na noge podići turistički sektor koji je teško stradao ne samo zbog višegodišnjih sukoba u toj zemlji već i dodatno zbog pandemije koronavirusa. Naime, ovo raskošno otvorenje drugi je takav zvučni događaj u šest mjeseci u Egiptu, nakon “kraljevske procesije” koju su priredili u travnju kad su ulicama Kaira “paradirale’ 22 mumije na svojem putu iz Egipatskog muzeja u svoje novo počivalište – novi kairski muzej u povijesnom području Al-Fustat.
Nova povijesna i turistička atrakcija, Avenija sfingi, poznata i kao ulica Al-Kebbash, otvorena je uz prisutnost predsjednika Abdel-Fattaha el-Sisija i njegove supruge, a dužnosnici su medijima rekli da je cilj događaja prikazati Luksor, grad prebogat spomenicima, koji je nekoć bio glavni grad Egipta i zvao se Teba, kao “najveći muzej na otvorenom na svijetu”. Vrhunac ceremonije otvorenja bila je moderna rekonstrukcija drevnog festivala Opet, koji datira unatrag 3400 godina. Nekoć je trajao 27 dana i njime se procesijama u drvenim barkama od Karnaka do Luksora slavio brak vrhovnog boga Amon-Ra i njegove supruge Mut te njihov božanski sin Khonsu, ali odavala se i počast Nilu prije njegovih godišnjih poplava.
Uz vatromet i visokoestetizirani i produkcijski jak program sve je to sada oživljeno i popraćeno prapovijesnim egipatskim napjevima. Sve to blještavilo i blagdanska atmosfera, tvrde očevici, bili su u potpunoj suprotnosti s pravim stanjem u Luksoru koji je, pogođen pandemijom, svečanost dočekao u tišini, uglavnom praznih ulica i zatvorenih trgovina. Ipak, određeni su efekt postigli jer na otvorenje se sjatio popriličan broj inozemnih gostiju, a kako doznajemo, luksuzni hoteli u Kairu nakon dugo vremena bili su potpuno popunjeni, pa je tako jedan taksist za ABC News ushićeno rekao: “Ovaj dan me podsjeća na slavnu turističku prošlost kada smo bili prebukirani svakodnevnim prijevozom turista. Ovo otvorenje blagoslov je za cijeli grad i nadamo se povratku na staro.”
Inače, prvi trag Avenije sfingi pronađen je 1949. godine kada je egipatski arheolog Mohammed Zakaria Ghoneim otkrio osam kipova u blizini hrama u Luksoru. Novi kipovi koji su okruživali cestu otkriveni su u sljedećim desetljećima, no radovi na njihovu iskapanju dugo su bili prekinuti u vremenima u kojima je Egipat vodio nekoliko ratova. Put je izvorno imao 1057 kipova, od kojih je do sada otkopana i restaurirana trećina, a ostali tek čekaju svjetlo dana i restauraciju, kazao je ministar turizma i starina Khaled el-Anani.
Otkriveni i restaurirani kipovi dijele se u tri oblika. Prvi su oni s tijelom lava i ovnovskom glavom koji su podignuti 30-ak m od Karnaka, a nastali su u vrijeme vladavine vladara Nove države Tutankhamona (od 1334. do 1323. pr. Kr.), poznatog i kao kralj Tut. Široj publici on je možda i najpoznatiji faraon jer otkriće Tutankhamonove grobnice u egipatskoj Dolini kraljeva 4. studenog 1922. godine bio je jedan od najspektakularnijih događaja u povijesti dotadašnje arheologije. Naime, bila je to prva pronađena zapečaćena grobnica i prvi put da su arheolozi imali priliku vidjeti jednu staroegipatsku grobnicu u originalnom stanju, sa svim blagom kojim su drevni Egipćani ispraćali vladare. Inače, Tutankamon je postao faraon kada je imao svega osam godina, smatra se da je bio sin Eknatona, poznatog i kao “kralj heretik” jer je ukinuo mnogoboštvo i uveo kult jednog boga i obožavanje Sunčeva kruga. Tutankhamon je pak ponovno dopustio Egipćanima da obožavaju stare bogove i obnovio oštećene hramove. Bio je oženjen polusestrom Anksenamon, a pretpostavlja se da je imao 17 ili 18 godina kad je umro. Oko uzroka smrti znanstvenici još lome koplja – jedni misle da je ubijen, drugi da je podlegao ozljedi koju je dobio u lovu ili u srazu s kočijom.
Drugi pak oblik kipova u Aleji jest kip ovna nastao tijekom vladavine Amenhotepa III. (od 1403. do 1364. pr. Kr.) iz 18. dinastije. Njegova vladavina obilježena je razdobljem mirnog razvoja države tijekom kojega su podignuti i Memnonovi kolosi. I treća vrsta, i najpoznatija nam, oblik je sfinge – lavlje tijelo i ljudska glava, podignutima u vrijeme vladavine vladara 30. dinastije Nektaneba I. (380. –362. p.n.e.), a čija je vladavina obilježena uglavnom uspješnim naporima da očuva nezavisnost Egipta od perzijske vlasti, najčešće uz pomoć Atene i Sparte.