Priča oko kina Europa koje bi 1. lipnja trebalo biti zatvoreno odlukom gradonačelnika Bandića eskalirala je neviđenom brzinom. U oluji različitih komentara nerijetko se može čuti argument da su njegovi trenutačni korisnici “uhljebi i neradnici” te da Grad Zagreb sa svojom imovinom može što hoće.
Mjesto za Sedlara i Queer
Ironično je to jer upravo Boris T. Matić, koji s troje najbližih suradnika vodi Zagreb Film Festival i kino Europa, prije svega je poduzetnik, a tek potom kulturnjak, dok se sam nikada nije želio deklarirati kao aktivist. Štoviše, u kinu Europa pragmatično je otvarao prostor i desnima i lijevima, tamo su premijere imali i Queer Zagreb i Jakov Sedlar pa su mu neki čak predbacivali premalo političkog stava ili angažmana.
Što se samog gospodarenja novcem i imovinom Grada Zagreba tiče, novinari Večernjeg provjerili su sve tokove novca na liniji Grad Zagreb – Zagreb Film Festival te ih usporedili s drugim sličnim projektima, kako bismo utvrdili tko je zaista i koliko profitirao od kina Europa. U bijeloj knjizi Gradskog ureda za kulturu razvidno je da ZFF dobiva 670 tisuća kuna za program Zagreb Film Festivala, jednako koliko i ZagrebDox i Festival tolerancije, te manje od, npr., Animafesta koji je kao festival A kategorije za svoje aktivnosti u 2019. dobio 820 tisuća kuna.
Za program kina Europa u 2019. odobreno je 420 tisuća gradskih kuna te još 10 tisuća kuna za kino Bibijada, a na temelju ugovora o najmu vidljivo je da ZFF Gradu samo za prostor na godišnjoj razini vrati čak 380 tisuća kuna. Plaće za 20 stalno zaposlenih i 25 honorarnih suradnika poduzetnik Matić mora osigurati sam, kao i oko pet milijuna kuna koje je ZFF do sada uložio u obnovu kina Europa. Usporedbe radi, Kinoteka u Kordunskoj ulici za svoje programe godišnje dobiva 500 tisuća kuna, pri čemu program vode zaposlenici Centra za kulturu Augusta Cesarca čije se plaće pokrivaju iz gradskog budžeta, a gradski novac uložen je i u obnovu prostora Kinoteke iako se radi o vlasništvu Crkve, a ne o gradskom dobru. Dakle, jedna Kinoteka građane Zagreba u startu košta znatno više od kina Europa.
Tisuće eura za jedan film
Kako je u tom kontekstu moguće da kino Europa ima neusporedivo bogatiji filmski program te istovremeno služi kao ključna platforma brojnim kulturnim manifestacijama? Kako je moguće da Europa redovito prikazuje najnovije filmove iz svjetske nezavisne produkcije, pri čemu za distribuciju jednog takvog filma treba platiti između 5 i 10 tisuća eura?
Velik dio odgovora leži upravo u djelomično tržišnoj logici poslovanja i činjenici da poduzetnik Matić novac zarađen u kafiću reinvestira u kulturnu ponudu kina Europa.
Ruku na srce, teško je zamisliti da bi neki drugi poduzetnik koji je možda bacio oko na atraktivan prostor u centru grada slijedio istu poslovnu logiku, odnosno da bi zarađeno “vraćao narodu”. Pogotovo ako se kafić ubuduće bude dodjeljivao neovisno, a ne zajedno s kinom Europa, kako stoji u ugovoru koji uskoro istječe ZFF-u.
U istinitost brojki apriori vjerujem i u to ne mogu ulaziti, a čitava situacija i smjerovi tijeka novca objektivno su napisani. Napokon da jednom ne moram kritizirati VL.