Nakon što je prije tjedan dana na tiskovnoj konferenciji održanoj u Hrvatskom glazbenom zavodu, uz pljesak okupljenih, zatražena ostavka ravnatelja HGZ-a Nike Đurića, u petak, 22. lipnja, sastao se Časni sud HGZ-a i Ravnateljstvu te ustanove predložio Đurićevo razrješenje.
Tročlani Časni sud koji čine Naima Balić, Silvije Foretić i Marino Tušek svoj zaključak, upućen Ravnateljstvu i Nadzornom odboru HGZ-a, argumentirao je Đurićevim nesnalaženjem na čelu HGZ-a, lošom i često nedoličnom komunikacijom s ostalim članovima Ravnateljstva, neprepoznavanjem važnosti i značenja institucije na čije je čelo izabran u ožujku ove godine te ponajviše njegovim samovoljnim pokretanjem razgovora o mogućoj prodaji zgrade ili dijela zgrade HGZ-a u Gundulićevoj ulici, “što je izazvalo nezapamćenu reakciju članova HGZ-a i hrvatske javnosti”, kao i pokretanje peticije za spas HGZ-a koju je do sada potpisalo više od dvije tisuće ljudi.
U svom pisanom prijedlogu Časni sud je još jednom podsjetio da je Hrvatski glazbeni zavod prva zagrebačka palača glazbe, izgrađena 1876. godine, te da je “Udruga građana HGZ neprofitna organizacija pa prema tome nikakvi komercijalni aspekti i transakcije ne dolaze u obzir jer postoje drugi modaliteti rješavanja financijskog stanja Udruge”.
Prošlog se tjedna iz usta gradonačelnika Bandića čula i ideja da zgradu HGZ-a kupi Grad Zagreb, premda Statut HGZ-a izričito zabranjuje prodaju nekretnina, a u slučaju prestanka postojanja Udruge propisuje da sve vlasništvo, u koje spada i iznimno vrijedna arhiva i knjižnica, prijeđu u vlasništvo i pod skrb Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti.