Vratimo se u prošlost. Godina je 1827., Hrvatska je dio velikog Austrijskog Carstva na čijem je čelu Franjo I. Ugarski dio zemlje nije se još odvojio pa Hrvatska nije podijeljena između dva dijela carstva, a Europa se oporavlja od Napoleonovih pohoda. No 18. dana mjeseca travnja te je godine u Zagrebu održan prvi koncert Društvenog orkestra Hrvatskog glazbenog zavoda. HGZ danas tako slavi 191. rođendan i ponosi se titulom najstarije glazbene institucije u Hrvatskoj. Današnji program obilježavanja obljetnice uključuje izložbu o arhivu Zavoda kao izvoru diplomskih radova i besplatni koncert na kojemu će nastupiti svi njegovi amaterski sastavi, društveni, jazz i komorni orkestar te zbor, ali i obilazak zgrade u Gundulićevoj 6 s velikom dvoranom koja je zbog iznimne akustike i neorenesansnog ambijenta među najljepšim prostorima za izvođenje komorne glazbe u Zagrebu.
Američki student
Prošlog je mjeseca institucija izabrala svog novog čelnika, Niku Đurića, odvjetnika koji je već nekoliko godina u mirovini pa se, shvativši da ima viška vremena, ponovno aktivirao kao violinist u Društvenom orkestru HGZ-a. Nije prošlo dugo i postao je predsjednik, i to jubilarni, dvadeseti. Đurić je inače iz Dubrovnika, kao mladić bio je na studiju u SAD-u, na Williams Collegeu, a pravo je diplomirao u Zagrebu te je kasnije postao i odvjetnik.
No cijelo to vrijeme nije zaboravljao na svoju ljubav, violinu, koju pripisuje podneblju u kojem je odrastao.
– Dubrovnik je pomorski grad. Sviranje se u tom gradu njeguje u obitelji, a tako je to bilo i kod mene. Zbog toga sam stalno osjećao unutarnji zov za violinom – objašnjava Đurić. Samo čelo institucije nije planirao dosezati, ali kolege su ga predložili zbog znanja i iskustva. Odlučio je pokušati riješiti i poteškoće nastale nakon što se prije tri godine Muzička akademija, koja je dio Zavoda bila od 1829., iselila iz njegova prostora, što je imalo velike učinke na smanjenje prihoda.
– U zadnje vrijeme postoje određeni financijski problemi u HGZ-u, povezani prije svega s odlaskom Muzičke akademije. Zato se trebamo više okrenuti tržištu, novim načinima poslovanja, ali osnovni će ciljevi institucije, očuvanje baštine i amaterizma, ostati. U tomu će nam pomoći moderniji marketing i nove tehnologije jer želimo poboljšati interakciju s medijima, glazbenim školama i državom, kako našom tako i drugima – ističe Niko Đurić.
HGZ koncerte organizira gotovo svakog dana, a samo do kraja travnja u Gundulićevoj 6 nastupit će Hrvatski barokni ansambl, Zagrebački kvartet te učenici niza glazbenih škola. Konstantno upisuju i nove članove, od kojih je dio i u orkestrima te zboru Zavoda.
Dogradnja objekta
– Željeli bismo proširiti krug korisnika, kako publike tako i članstva, da vide ovo blago, prije svega nekretnine u kojima se HGZ nalazi – optimističan je novi predsjednik institucije koja se u sadašnju zgradu uselila još 1876., a 19 godina kasnije HGZ je do nje podignuo još jedan objekt s manjom koncertnom dvoranom za potrebe Muzičke akademije.
Među najpoznatije članove Zavoda ubrajaju se Vatroslav Lisinski i Vjekoslav Klaić, a o povijesnoj važnosti HGZ-a svjedoči i počasno članstvo Franza Liszta kojemu je tijekom boravka u Zagrebu 1846. godine uručena povelja o tom statusu.
