Ne volim raditi analize povijesti u svjetlu suvremenog morala, rekao je portugalski prozaik David Machado, gost četvrtog Zagreb Book Festivala, predstavljajući roman “Prosječni indeks sreće” koji je 2015. nagrađen Europskom književnom nagradom.
U ljetnom nadsvođenom vrtu MUO okupio je brojnu publiku koja zahvaljujući Nakladi Ljevak njegov roman može čitati i u hrvatskom prijevodu Deana Trdaka. Odgovarajući na provokativna pitanja Srđana Sandića, Machado je rekao da svi narodi imaju svoju tamnu stranu te da u Portugalu i puno godina nakon onih kolonijalnih još postoji kompleks superiornosti. Govoreći o romanu “Prosječni indeks sreće”, Machado, inače ekonomist po struci, rekao je da se u književnosti ništa ne može kvantificirati te da ekonomski rječnik književnosti daje novu perspektivu.
– Htio sam da u naslovu knjige bude sreća, ali nisam htio da naslov upućuje na knjigu o samopomoći pa sam uzeo postojeći termin prosječnog indeksa sreće koji sam i istraživao. Istraživanja pokazuju da indeks sreće raste s rastom prihoda, ali samo do točke kada čovjek zadovolji svoje osnovne potrebe kao što su to zdravlje, prehrana, stanovanje. Prihodi nakon toga mogu rasti, ali indeks sreće ostaje na ravnoj liniji – rekao je Machado koji misli da je sreća za svakog čovjeka različita stvar.
– Najveći je problem današnjice dojam da postoji previše buke pa se ne možemo usredotočiti na ono što je važno. Jedno sam vrijeme vodio osobni dnevnik sreće i, kada sam ga analizirao, vidio sam da u dnevniku nije bio nijedan zapis o materijalnim dobrima – kaže Machado koji misli da sreću obično čine obične stvari te da je ne treba miješati s trenutačnim zadovoljstvom.
Machado je potvrdio da su mu imena likova jako važna jer njima karakterizira likove određujući im podrijetlo, društvenu klasu, pa čak i dob. Roman “Prosječni indeks sreće”, koji ima optimističnu poruku, pisao je nakon što je Portugal zapao u tešku ekonomsku krizu.
– Kada su Portugalci nakon četrdeset godina diktature uletjeli u konzumerističko društvo, država se brzo razvijala i ulagalo se mnogo novca. Ljudi su pomislili da je zlo ostalo zauvijek iza nas, a onda se pojavila ekonomska kriza koja nas je uvjerila da stvari uvijek mogu krenuti po zlu te da u kapitalizmu nije sve sjajno – rekao je David Machado, koji osim romana piše i kratke priče.
Prije gosta iz Portugala vrlo zanimljivo predavanje na temu tjeskobe u doba modernih tehnologija održala je slovenska filozofkinja, sociologinja i teoretičarka prava Renata Salecl rekavši da tjeskoba ne mora nužno biti samo negativan osjećaj.