Kotroverze

DDR-ova književnica Christa Wolf na profesionalnoj prekretnici

Foto: arhiva VL
DDR-ova književnica Christa Wolf na profesionalnoj prekretnici
02.11.2010.
u 16:22
Književnica je upravo dobila nagradu Thomasa Manna, što potvrđuje da je prevagnula bolja strana Christine prošlosti u odnosu na suradnju sa Stasijem
Pogledaj originalni članak

Kad se 1993. doznalo da je Christa Wolf, kraljica literature nekadašnjeg DDR-a, od 1959. do 1962. radila za omraženu tajnu policiju Stasi, srušeno je povjerenje u nju i vjera u istinoljubivost kritičkih zapisa o nacizmu, socijalizmu i Istočnoj Njemačkoj koje su je proslavile! No nisu svi jednako sudili o toj nerazjašnjenoj Christinoj prošlosti, kao što nisu sudili ni o djeliću mladenačke papine prošlosti u doba nacizma. Činjenica da je upravo dobila nagradu koja nosi ime Thomasa Manna veća je od iznosa nagrade (25 tisuća eura) jer potvrđuje da je prevagnula bolja strana Christine prošlosti. Činjenica je i da je mučan Stasijev nadzor književnice bio naposljetku veći od onoga što mu je ona dala za te tri, četiri nesretne godine suradnje. I težina dosjea svjedoči o tome: njezin za Stasi je tanak, a Stasijev o njoj – neusporedivo deblji! No baš u doba dok je bila Stasijeva djevojka objavila je prvu knjigu (1961.) i nastavila pisati, a k tome i slobodno putovati po Europi. Za nju očito nisu vrijedila poznata stasijevska ograničenja. Putovala je po Europi na simpozije, ljetovala na Azurnoj obali, čak i gostovala kao profesorica u SAD-u. Jer Stasi je mogao biti miran!

Christa Wolf, naime, nemjerljivo je vjerovala u mogućnost demokratskog socijalizma, uvijek se vraćala u DDR vjerujući u utopiju do te mjere da je na dan pada Berlinskog zida pozivala sugrađane da ostanu s malobrojnima koji nisu željeli pobjeći, uvjerena da se može popraviti društvo koje nije vrijedilo. Prije toga istupila je iz Komunističke partije. Dvadeset godina otrežnjavanja ispunila je intimističkom i ekspresivnom literaturom, čvrsto vezanom za politički ustroj društva. Strasno je vjerovala da pogrešna dnevna politička praksa ne znači promašenu utopiju iz koje je ta praksa izrasla.

Svojom je prozom uspjela sjajno opisati osobito važnu činjenicu: da je očišćenje od dugogodišnjega političkog trovanja neusporedivo teže od samog trovanja!

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar lola lola
lola lola
19:49 02.11.2010.

bla bla.....zanimljivo koliko je samo kako se danas svi kite tudjim perjem, svi su oni bili prisiljeni suradjivati. A zivjeli ko bubreg u loju.

OB
-obrisani-
17:30 03.11.2010.

Živio sm i radio u našem predtavništvu u tom Berlinu 7 godina. Tam sa se i oženio, tamo mi se rodila kčer. Kasnje sam dugo ,dugo godina žvio u Beču( prije godnu dana u New Yorku) i mislim da sam sada kvalificira da mog reći : svi su oni rado izvještavali za STASI i svi su bili \"dobrovoljni surdnici\" pogotovu kad se radilo o stancima kod njih. Ali, nisu živjeli loše. Bolje nego danas u Hrvatskoj. I netreba teret dogovora velilkih sila pobjednica drugog svjet. rata svaljivati na građane bivšeg DDR-a-