Akademkinja Vera Horvat-Pintarić, slavna hrvatska povjesničarka i teoretičarka umjetnosti, preminula je u Zagrebu u 99. godini života, priopćili su iz HAZU.
Odgojila je brojne generacije povjesničara umjetnosti, po njihovim iskazima, bila je zahtjevna i stroga, ali stekla je legendaran status te i sama postala institucija. Uvijek je govorila da nema dobrog povjesničara umjetnosti bez dovoljno novca da ode uživo pogledati djela svjetske umjetnosti kako bi o njima istinski stručno prosuđivao.
– Svaku sliku o kojoj pišem uživo sam vidjela. Reprodukcije su uvijek netočne, osobito kad su u pitanju detalji. Mora se stati pred original – govorila je Vera Horvat-Pintarić ističući da svaki centimetar slikarskog remek-djela predstavlja malu slikarsku cjelinu vrijednu dodatnog proučavanja.
Bila je grandiozan um i jedina stručnjakinja iz naše sredine na Venecijanskom bijenalu još 1957. nagrađena za kritiku, i to za kritiku o Mondrianu objavljenu u našim novinama. Rodila se u Sisku 7. ožujka 1926. Diplomirala je 1951. povijest umjetnosti i klasičnu arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1959. doktorirala tezom Skulptura Francesca Robbe.
Radni vijek provela je na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je djelovala 42 godine, kao asistentica od 1951., docentica od 1962., izvanredna profesorica od 1967. te redovita profesorica od 1974. do 1993. Osnovala je Katedru za vizualne komunikacije i dizajn 1967. Vodila je poslijediplomski studij povijesti umjetnosti od 1980. do 1993. Redovita članica HAZU, u Razredu za likovne umjetnosti, bila je od 2000.
Kao stipendistica francuske vlade u Parizu od 1960. do 1961. specijalizirala je modernu umjetnost. Bavila se problemima moderne i suvremene umjetnosti, razmatrajući suodnose likovne umjetnosti i vizualne medijske kulture, proširujući interes povijesti umjetnosti na do tada marginalizirana područja stripa, grafičkog dizajna i elektroničkih vizualnih medija. Razvila je model pristupa umjetničkom djelu, stavljajući težište na podrijetlo, razvitak i odlike stila. Objavila je dvadesetak knjiga i monografija (Gabrijel Stupica, 1966; Josip Seissel, 1978; Miroslav Kraljević, 1985; Od kiča do vječnosti, 1979.; The Architecture of Otto Wagner, 1989.; Svjedok u slici, 2001.; Tradicija i moderna, 2009; Kritike i eseji, 2012.). Zadnje objavljeno djelo joj je autobiografija Susreti i sjećanja iz 2017. Bila je i autorica je mnogobrojnih kataloga izložbi (Julije Knifer, Vojin Bakić, Dušan Džamonja, Vjenceslav Richter i drugi) i predgovora grafičkim mapama (Miroslav Šutej, 1971.) te bila među osnivačima časopisa Bit International. Bila je autorica i voditeljica emisija Obrazovnog programa RTV-a Zagreb od 1966. do 1986. (Što je struktura slike, Mobilna plastika).
Dakle, razumijevanjem umjetničkog djela bavila se cijelog života pa tako i u svojoj čuvenoj knjizi "Umijeće opisivanja" iz 2015. u kojoj nas uči čitati sliku. Svaki njezin centimetar. Knjiga je andragoška, znači sjajna za odrasle, za laike koje zanima umjetnost. Uz nju se postaje likovnim enigmatičarom koji s golemim iznenađenjem otkriva u kojoj mu je mjeri oko tromo. I kako ga gimnastika oka Vere Horvat-Pintarić u biti može spasiti od Alzheimera.
Akademkinja Vera Horvat-Pintarić dobila je 2003. Državnu nagradu za životno djelo u području humanističkih znanosti, a 2014. odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge za znanost i njezino promicanje u Republici Hrvatskoj i svijetu.