Proslava sto i pedesetog rođendana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti počinje danas u podne u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu izložbom bogatog Akademijina izdavaštva.
Blago iz depoa NSK
Iz depoa NSK izvučeno je sve što je HAZU, do nezavisnosti Hrvatske Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, u 150 godina objavio. Posjetitelji će vidjeti četiri tisuće naslova u oko 5500 svezaka. A NSK će u trajno vlasništvo dobiti i odljevak Baščanske ploče koji će naći svoje mjesto u predvorju arhitektonske ljepotice, a čiji se original čuva u Akademijinoj palači na Zrinjevcu.
U HAZU su odlučili da će na posebnim postamentima izložiti šesnaest najvažnijih izdanja kroz povijest dugu stoljeće i pol. Taj niz počinje časopisom “Rad” koji izlazi još od 1867. godine, no tu je i prvi svezak onog čuvenog Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika koji je 1880. godine počeo objavljivati Đuro Daničić.
Među šesnaest naj-izdanja su i Pjesme Marka Marulića koje je za izdanje iz 1869. prikupio Ivan Kukuljević Sakcinski, zatim Starine iz 1869. godine te Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena iz 1896. godine. Od novijih izdanja tu su Pjesme Silvija Strahimira Kranjčevića koje je uredio Dragutin Tadijanović, a Akademija objavila 1958. godine, pa knjige Matoša, Nazora, I. G. Kovačića, Begovića, kao i raritetni Časoslov Farnese s minijaturama Julija Klovića objavljen 2001. godine, a tiskan u Grazu.
Časopisi najtraženiji
Djelatnica Grafičke zbirke NSK Charlotte Frank pokazala nam je i zanimljivu monografiju tiskanu u Pragu 1900. o đakovačkoj katedrali koju je JAZU objavio u čast pedeset godina biskupovanja Josipa Jurja Strossmayera, osobe koja je najzaslužnija za osnivanje i rad Akademije.
– NSK ima gotovo sva Akademijina izdanja. Možda nam nedostaje pokoji svezak koji je Akademija objavila kao suizdavač. Od te opsežne građe najtraženiji su časopisi, jer malo knjižnica ima kompletne brojeve, a mi ih imamo. Među tim časopisima treba spomenuti Rad, Starine ali i Forum. Tu su i sabrana djela poznatih pisaca poput Matoša, Nazora, Begovića, Kranjčevića..., ali i rječnici. Među njima posebno mjesto pripada Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika čiji je prvi urednik bio Đuro Daničić, a koji je najveći do sada objavljeni rječnik koji je tiskan u 23 sveska – kaže Ana-Marija Dodigović koja je uz Sonju Martinović autorica izložbe.