Prije nego što je postalo prva asocijacija na "Transformere", ime redatelja Michaela Baya bilo je sinonim za brze akcijske trilere. Krenuo je s reklamama za koje je pobrao pregršt nagrada, potom se prebacio na videospotove poznatih glazbenih zvijezda (npr. Tine Turner i Meatloafa). Spotove je radio kao kratke igrane filmove, a kad je kao 30-godišnjak napokon dobio priliku režirati dugometražni film, rezultat je bio poput produljene verzije videospota.
Spotovi su tada imali svoje zlatno doba, pa je i film "Zločesti dečki" 1995. privukao pozornost publike i kritike, Bayu donio prijateljstvo s producentom Jerryjem Bruckheimerom i siguran nastavak karijere. Dobitni koncept žestoke akcije krcate eksplozijama i snimljene na spotovski način nije mijenjao ni u sljedećem filmu "Hrid," te je zacementirao poziciju akcijskog hitmejkera. Mogao je birati što će snimati, izabrao je "Armagedon" i opet postigao uspjeh. Nakon još tri filma ("Pearl Harbor", "Zločesti dečki 2" i "Otok") snimio je "Transformere" i tako sam pripomogao tome da akcijske komedije i trileri izgube privlačnost. "Transformeri" su se pojavili godinu dana prije prvog Marvelova filma o superjunacima, na izvjestan način inicirali pomamu za superherojima pa "obični" akcijski filmovi nisu više bili dovoljno zanimljivi.
Bay je naštancao pet "Transformera", gotovo svaki nastavak je bio lošiji od prethodnog, ali su zarađivali veliki novac. Kad se koncept napokon izlizao, Bay se vratio žanru s kojim je i krenuo. "Hitna pomoć" ("Ambulance") je priča o dva brata koji bježe po Los Angelesu u kolima hitne pomoći nakon pljačke koja se gadno zakomplicirala. Vojni veteran Will Sharp (Yahya Abdul-Mateen II) ima ženu koja hitno mora na operaciju, to košta 280 tisuća dolara, a njezino osiguranje to ne pokriva. Will odlazi bratu Dannyju (Jake Gyllenhaal) po pomoć. Danny se upravo sprema u pljačku banke i nagovori Willa da mu se pridruži. Pljačka krene po zlu i agenti upucaju sve pljačkaše osim braće. Ostavši bez vozila za bijeg, otimaju kola hitne pomoći i jurnjava može početi. Doslovce. Sve u ovom filmu juri, uključujući i kameru.
Jedan od Bayevih zaštitnih znakova je kamera koja je praktički uvijek u pokretu i od toga nije odustao ni u ovom filmu. Primjerice, dok na početku filma Danny nagovara Willa da im se pridruži u pljački, kamera neprekidno kruži oko braće. Brzina kruženja kamere usklađena je s duljinom replika tako da uvijek vidimo lice onog koji govori. Kamera je aktivni dio svih akcijskih koreografija filma. Dronovi su joj omogućili pokrete u tri dimenzije te Bayeva kamera neobuzdano leti u svim smjerovima. U "Hitnoj pomoći" prisutan je svaki pokret kamere koji možete zamisliti – okomit, vodoravan ili dijagonalan. Kamera se zavlači ispod vozila koje preskače prepreku, leti tik do vozila i u posljednji čas se izmiče sudaru. Sve je to silno efektno, izgleda spektakularno, povremeno je i vrlo zabavno, no teško se oteti dojmu da je ujedno i – nepotrebno. Za ovakvu vrstu filmova, "Hitna pomoć" prilično je jeftina, snimljena je za oko 40 milijuna dolara, pa leteća kamera koja jurca između prepreka zamjenjuje kompjutorske efekte čija je upotreba svedena na minimum.
Kamera miruje gotovo isključivo kad je na licu Cam Thompson (Eiza Gonzales). U ambulantnom vozilu koje su braća otela, naime, nalazi se ranjeni policajac i lijepa bolničarka Cam. Cam je "najsposobnija bolničarka u gradu", ali i osoba s kojom nitko ne može dugo izdržati u timu, a Bay je snima na otprilike jednak način kako je tretirao Megan Fox u prvim "Transformerima". Zbog toga se Cam ističe kao najprofiliraniji lik u filmu u kojem karakterizacija likova ni izbliza nije tako važna kao pokretna kamera. Primjerice, braća koja su to samo zato što je Dannyjev otac posvojio Willa, nerazdvojna su u djetinjstvu, ali različiti karakteri koji se ne podnose kad odrastu, dobra su premisa za fino nijansiranje likova, no potisnuli su ga histerični pokreti kamere. Umjesto preciznije razrade bratskog odnosa, on je suhoparno naveden u nekoliko scena te ono što je na kraju filma napravio Will djeluje nemotivirano i neutemeljeno s obzirom na viđene karakteristike Willova lika.
"Hitna pomoć" je američka prerada istoimenog danskog filma iz 2005. godine. Izvornik traje 80 minuta, svojevrsna je kritika danskog zdravstvenog sustava, jer braća se odlučuju na pljačku da bi osigurali novce za liječenje majke. Naglasak je stavljen na odnos između braće koja se svađaju oko toga hoće li spašavati majku ili pacijenta u vozilu hitne pomoći. Bayev film traje gotovo sat vremena dulje, a redatelja najviše zanimaju jurnjava, eksplozije i pucnjava. Osim osnovne priče preuzete iz danskog filma, u američkoj inačici dodani su još neki elementi, recimo banda koja pomaže braći u bijegu. Kao i kod kamere, teško je ne primijetiti da bez bande film ništa ne bi izgubio osim koje minute. Kako bi svima bilo jasno da se Bay vraća svojim počecima, posijao je reference na vlastite filmove iz svoje rane faze, "Zločeste dečke" i "Hrid", a ime Will Sharp već je jednom koristio u filmu "Armagedon". Ima tu i prizemnog humora koji se lijepo uklopio u "Zločeste dečke", ali u "Hitnoj pomoći" djeluje gotovo kao šaka u oko. Ambulantno vozilo kojeg prati cijela policija Los Angelesa neodoljivo podsjeća na još jedan klasik devedesetih, "Brzinu", a pucnjava nakon propale pljačke banke podsjeća na "Vrućinu". Od svih spomenutih filmova "Hitna pomoć" se razlikuje ponajprije spotovskim snimateljskim pristupom. Danas je ipak drugo vrijeme: estetika videospotova promijenila se u zadnjih tridesetak godina, a akcijske komedije i akcijske trilere zamijenili su neki drugi žanrovi.
Usprkos manama, film osigurava solidnu zabavu. Ako ništa drugo, Bayu treba priznati dosljednost – ne odustaje od svoje omiljene kamere u pokretu samo zato što to više nije u modi. U ovom filmu nema usporenih kadrova trčanja i eksplozija koji su česti u njegovim ranijim filmovima, a glavni je razlog vjerojatno nespojivost kadrova usporenog ritma s frenetičnim ritmom filmske jurnjave. Da je Bay scenarističkim nedostacima posvetio vremena koliko i pokretima kamere te skratio film za pola sata, moglo je to biti sjajno ostvarenje u rangu nabrojenih naslova.
Prilika je propuštena, film se nije nametnuo niti ostvario znatne financijske rezultate ("Sonic: Super jež 2" glatko ga je pobijedio u prvom vikendu prikazivanja) pa ćemo na povratak akcijskih trilera iz rane Bayeve faze pričekati do neke iduće prilike. Bay opet mijenja žanr, njegov sljedeći projekt trebao bi biti "Robokalipsa", znanstveno-fantastični film o pobuni robota koji žele zaštititi Zemlju čak i ako to znači uništenje ljudske vrste. Navodno, za priču je još prije pandemije bio zainteresiran Spielberg, ali je odustao zbog nedovoljno dobrog scenarija. Prilično je sigurno da Michael Bay nema tako velike zahtjeve – važnije je da kamera može vrludati na sve strane.
Bay opet mijenja žanr, njegov sljedeći projekt trebala bi biti znanstveno-fanstastična "Robokalipsa"