Hrvatsko narodno kazalište Mostar u nedjelju obilježilo je 30 godina od osnivanja svečanim koncertom u HNK u Zagrebu. Ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja govori u koncertu, gradnji mostarske kazališne zgrade, predstavama koje igraju i pripremaju te planovima za razvoj kazališne scene.
Kako napreduje gradnja vaše kazališne zgrade u Mostaru, imate li rok do kada će zdanje biti dovršeno?
Gradnja zgrade počela je 2000. godine, a prekinuta je 2002. godine, nakon što su izgrađene dvije podzemne etaže, a u okviru etaže -1 opremljena neovisna funkcionalna cjelina Male scene. Od 2002. do 2023. godine, kada su krenuli radovi nastavka gradnje, sve naše aktivnosti odvijale su se u okviru Male scene. Do kraja ove godine završit ćemo prvu fazu nastavka gradnje koja uključuje sve armiranobetonske radove na cijelom objektu, početkom iduće godine počet će radove druge faze čiji je cilj naš povratak na Malu scenu, a sredinom iduće godine krenuti s radovima treće faze u kojoj ćemo zatvoriti objekt i ugraditi sve teške scenske tehnologije. Sukladno planiranoj dinamici, zgrada bi u cijelosti trebala biti završena i funkcionalna na jesen 2027. godine. Veliku podršku ovom procesu, među ostalim sudionicima, daje i Vlada Republike Hrvatske, koja je dovršetak gradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru proglasila projektom od strateške važnosti za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Što su tijekom svih ovih godina bile glavne prepreke da zgrada još uvijek nije gotova?
Glavna prepreka bila je složenost i nestabilnost društveno-političkog okvira u Mostaru i cijeloj BiH. Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru osnovano je odlukom Vlade Hrvatske republike Herceg-Bosne 22. rujna 1994. godine. Od samog osnivanja do danas HNK Mostar prolazio je kroz različita turbulentna razdoblja. U jednoj fazi nije imao ni formalne osnivače. Nekima je smetalo što u nazivu imamo pridjev hrvatsko. Preuzimanjem osnivačkih prava od Grada Mostara i Hercegovačko-neretvanske županije ušli smo u fazu formalnopravne sigurnosti, a vjerujemo kako će se paralelno s nastavkom gradnje odvijati i institucionalno jačanje HNK Mostar.
Koliko mostarski kazališni ansambl ima članova i imaju li Mostar i Hercegovina dovoljno glumačkih talenata?
Naš glumački ansambl, nažalost, ima samo devet članova. Stoga smo 2017. godine pokrenuli Dramski studio mladih HNK Mostar. Kroz naš Dramski studio do sada je prošlo više od 50 mladih i talentiranih ljudi. Nekoliko naših nekadašnjih polaznika danas su studenti glume, dramaturgije i režije, a nekolicina njih ponekad bude uključena i u naše repertoarske projekte. Talenata ima, ali nužna je institucionalna podrška kako bismo talente obogatili znanjem i vještinom.
Koji su najvažniji komadi koje ste proteklih godina izveli?
Evo već drugu godinu zaredom sudjelujemo na Internacionalnom teatarskom festivalu MESS u Sarajevu. Ove godine sa "Stepskim vukom" Hermanna Hessea u režiji Tamare Kučinović, a prošle s predstavom "Noć s Aleksom", za koju je tekst napisao Marko Tomaš, a režirao Ivica Buljan. Noć s Aleksom igrala je i na Marulićevim danima u Splitu te na Sterijinu pozorju u Novom Sadu. Mislim da je najbolji pokazatelj naše uspješnosti činjenica da smo u prošloj sezoni na repertoaru imali 14 živućih predstava, od kojih su njih 13 bile festivalske, a od tih 13 festivalskih, 11 je naših predstava nagrađeno s ukupno 57 nagrada. I sve to s devet stalnih članova glumačkog ansambla.
Ima li u Mostaru interesa za kazalište, kako su vam popunjene predstave?
Interes publike postoji, ali mi i pored toga aktivno radimo na njezinu razvoju. Između ostalog, već osam kazališnih sezona svi studenti Sveučilišta u Mostaru, njih oko 12.000, dobiju jednu besplatnu ulaznicu za repertoarske predstave HNK Mostar. Projekt koji smo nazvali "Studenti za HNK, HNK za studente" podržava i financira Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kojem i ovim putem zahvaljujemo na velikoj podršci i partnerskoj suradnji.
Imate li neki komad koji pripremate u dogledno vrijeme, a koji će zagolicati maštu čitateljima?
Uskoro bi trebala završiti produkcija naše prve radiodrame. Riječ je o dramskom tekstu "Zakopana čuda" Monike Herceg, koji je režirao Christian Jean-Michel Jalžečić. U siječnju iduće godine počinjemo produkciju "Šume Striborove" Ivane Brlić Mažuranić. Bit će to neki naš hibrid dramske predstave i mjuzikla koji će režirati Nina Kleflin. U svibnju 2025. godine počet ćemo raditi Shakespeareova "Hamleta", koji će režirati Tea Alagić Vlašić, Mostarka s adresom u New Yorku, koja, između ostalog, predaje režiju na MFA, The New School for Drama.
Kakva je politička situacija u Mostaru nakon izbora? Djeluje kao da su političke strasti sada malo splasnule u odnosu na prijašnje godine...
Unatoč svim našim specifičnim problemima, mislim da je Mostar na dobrom putu da od "grada slučaja" postane primjer uspješnog i vibrantnog grada. Mostar posebnu važnost ima za Hrvate u BiH jer su u njemu smještene gotovo sve vodeće kulturne, obrazovne, znanstvene, zdravstvene, vjerske i političke institucije Hrvata u BiH. Zato ga i nazivamo stolnim gradom. Ne da bismo ga svojatali ili bilo kome oduzimali pravo da bude i njegov, nego upravo kako bismo naglasili činjenicu da je Mostar društveno, kulturno i političko središte svih Hrvata u BiH.