Hoće li u ratu razoreni Nikola Tesla ići u Rijeku ili Gospić?

Tek nešto više od dva tjedna dijeli nas od 1. veljače i otvorenja EPK 2020 kojim Rijeka ulazi u fokus europske kulturne javnosti. U sklopu laskave titule, u gradu svega 156 km udaljenom od Smiljana, rodnog mjesta Nikole Tesle, bilo bi primjereno predstaviti i jednog od najvećih znanstvenika svijeta. Sjajna zamisao kako to učiniti došla je od riječkog umjetnika Damira Čargonje Čarlija koji predlaže da se Rijeci u tu svrhu privremeno posudi zaboravljeni kip Nikole Tesle autora Frane Kršinića, koji je od 1981. do 1992. kada je u ratnom ludilu stradao od domaće mine, krasio Gospić.

Podrška gradonačelnika Obersnela

Ideja je naišla na potporu grada Rijeke, gradonačelnika Vojka Obersnela i EPK 2020 s težnjom da se kip postavi ispred osnovne škole Nikola Tesla na Klobučarićevu trgu i ondje ostane u vremenu trajanja projekta Rijeka EPK 2020. Zvuči jednostavno, no priča oko spornog spomenika duga je i puna zamki. Remek-djelo jednog od najboljih kipara koje je dala Hrvatska hibernira u Ljevaonici umjetnina ALU u Zagrebu još od 2006. godine, kada je zapelo u klupku nelogičnih objašnjenja zašto se ponovno odliveni kip ne može vratiti u Gospić.

– Cijela priča počela je te ratne 1992. kad je riječki umjetnik prof. Žarko Violić kao pripadnik Umjetničke bojne postrojbe boravio u Gospiću u vrijeme kada je Kršinićev Tesla razoren. Pokupio je dijelove skulpture sa željom da je sačuva i donio ih u Rijeku gdje su ih godinama čuvali u dvorištu scenografske radionice HNK Ivana pl. Zajca na Trsatu – započeo je priču Damir Čargonja Čarli pa nastavio:

– Priču 1999. opet pokreće Željko Kranjčević Winter inicijativom da se Tesline ostatke postavi na terasi prve pomoći Riječke bolnice, a instalacija se trebala zvati “Nikola Tesla na hitnom traktu”. Tada je to bilo tehnički neizvedivo. Teslini ostaci u centar pažnje ponovno dolaze 2004. godine, kada smo u riječkom Palachu u sklopu Festivala nove umjetnosti FONA odlučili prezentirati umjetnost 90-ih u Rijeci, a jedan od izložaka bila je i dokumentacija spomenutog projekta o Tesli i to u povodu obilježavanja 150. godišnjice njegova rođenja. Zamijetio nas je i kontaktirao i tadašnji ministar kulture Božo Biškupić i tražio da komade spomenika vratimo u Zagreb kako bismo skulpturu pokušali ponovno odliti. To smo i učinili, ali pokazalo se da joj nema spasa zbog čega je u Beogradu za izradu nove identične skulpture uzet novi otisak s tamošnjeg Kršinićeva spomenika postavljenog 1963. – kaže Čarli, ističući da je još jedan takav Kršinićev Tesla 1976. postavljen na slapovima Niagare. Proces skidanja otiska negativa trajao je šest dana. Kalupi su dovezeni u Ljevaonicu u Zagreb, napravljen je pozitiv u gipsu te je 2006. izliven novi Tesla u bronci, a postupak je stajao oko 150 tisuća eura. I od tada ništa.

O povratku Kršinićeva Tesle u Gospić oštro se 2014. raspravljalo i u Saboru pri donošenju odluke o proglašenju nacionalnog dana Nikole Tesle kada je Damir Kajin smatrao da je spomenik srušen zato što nije bio “dovoljno hrvatski”, a Milorad Pupovac otišao je i dalje pa je ustvrdio da će SDSS podržati proglašenje nacionalnog dana Tesle kada dobije odgovor kada će se srušeni spomenik vratiti gdje je bio, na središnji gradski trgu u Gospiću.

– Bivši gradonačelnik Gospića Petar Krmpotić pojasnio je svojevremeno da je vraćanje Tesle u Gospić nemoguće jer je bivši trg Nikole Tesle prenamijenjen. Danas je to Trg Stjepana Radića, i na mjestu na kojem je nekoć bila Teslina skulptura sada je fontana. I istina, gledano od strane same struke u Gospiću za skulpturu koja je s postamentom visoka 4 m, praktički nema idealnog prostora. Postoji prijedlog da je se smjesti ispred KIC-a, ali čini mi se da je preblizu ceste te da bi skulptura dominirala zgradom u pozadini. Što god da je posrijedi, učinilo nam se da je ovaj naš prijedlog idealan način da skulpturu spasimo. Da je barem posudimo i u vidu umjetničkog čina za trajanja EPK 2020 smjestimo bilo u centru Benčić u kojem je i ulica Nikole Tesle ili ispred osnovne škole Nikole Tesle. Za mene kao umjetnika bit će fenomenalno i ako skulptura poslije završi u Gospiću jer najvažnije je da više nije skrivena – kazao nam je Čarli.

Kontaktirao je i Ljevaonicu umjetnina koja je (ako to Ministarstvo kulture RH kao vlasnik skulpture odobri) spremna niskopodnom labudicom Teslu prevesti u Rijeku, što su i nama potvrdili. Za prijevoz, čišćenje kipa od patine, konzerviranje pčelinjim voskom i montažu na postamentu potrebno im je od 15 do 20 dana, cijeli postupak stajao bi 75.880 kuna. Zamolbu za potrebnim odobrenjem Ministarstvu kulture poslao je i gradonačelnik Obersnel.

– Što se tiče Rijeke, EPK 2020, politike i struke, Tesla je u Rijeci dobro došao. Čeka se odgovor ministarstva. U slučaju da se za skulpturu uskoro nađe mjesto u Gospiću, voljni smo platiti i njezin prijevoz od Rijeke do Gospića ili čak od Rijeke natrag u Zagreb. U konačnici, ako je Tesle u Gospiću previše, Rijeka mu je širom otvorila vrata i za stalno – smatra Čarli.

Zašto ne oboje?

Nastavno na naš upit Ministarstvu kulture o mogućnosti postavljanja Tesle u Rijeci, odgovorili su:

“Spomenik Nikoli Tesli, rad profesora Frane Kršinića izrađen je 2006. godine sa svrhom darovanja Gradu Gospiću radi postavljanja u javnom prostoru nakon izrade izvedbene projektne dokumentacije. Grad Gospić je tijekom 2019. godine već istaknuo nedvojbenu namjeru da projekt povratka spomenika Nikoli Tesli u Gospić bude realiziran u 2020. godini.”

U prilog tome ide i tvrdnja aktualnog gradonačelnika Gospića Karla Starčevića koji je Večernjem listu u kolovozu 2019. kazao: “U tijeku je projektiranje kompletnog trga ispred Kulturno-informativnog centra (KIC) gdje će, odlukom Gradskog vijeća, biti postavljen spomenik Nikoli Tesli. Uz to i taj će novi trg nositi ime po njemu, i nadam se da bi na proljeće Gospić mogao dobiti nazad spomenik i Trg Nikole Tesle.

Rijeka ili Gospić? Nadajmo se oboje, jer važno je napokon spasiti remek-djelo i razdvojiti pretpotopnu politiku i umjetnost.