Odlazak J. D. Salingera potresao je mnoge koji su odrastali uz njegova kultnog “Lovca u žitu”.
Taj kapitalni roman jedno je od najznačajnijih književnih djela 20. stoljeća, a po mnogima i najvažniji književni spomenik mladenačkom buntu.
– “Lovac u žitu” bio je jedan od romana koji nas je stavio na noge. On mi je prvi potvrdio da je svijet onakav kakav ga vidim. Bila je to ključna knjiga moje generacije, on je u njoj nagovijestio sve što je slijedilo, posebno za rock glazbu. Iznad svega bio je pisac visoko razvijena rukopisa i nadam se ćemo jednog dana čitati njegova još neobjavljena djela – rekao nam je Arsen Dedić.
Poput Cohena i Dylana
Salingerovo je djelo usporedio s utjecajem koji su poslije imali tek Leonard Cohen i Bob Dylan.
– Da, čitala sam ga! Bilo je to davno doduše, ali čitala ga je cijela moja generacija. Bili smo očarani njime jer smo mi u to vrijeme živjeli njegov život. Bili smo generacija koja se nije dala ukalupiti ni u kakve kalupe. Sallinger je pisac naše generacije i, s obzirom na to da sam ga davno čitala, svakako ću naći vremena i ponovno ga pročitati – ispričala nam je glumica Vlasta Knezović.
Bilo je ipak i onih koje veliki književnik nije fascinirao.
– Pa moram priznati da me “Lovac u žitu” nije pretjerano dotaknuo, možda zato što nisam imao osjećaj da sam u pubertetu. Ja sam više čitao pjesme i pjesnike, od Nerude do Rimbauda. Gutao sam po jednu do dvije zbirke dnevno i to me smirivalo – otkrio nam je Ivica Prtenjača, koji više cijeni Salingerove priče.
Obnovljeni sentiment
Imidž genijalnog usamljenika i mitovi o brojnim neobjavljenim djelima tijekom desetljeća stvorili su kult Salingerove ličnosti raspirujući maštu čitatelja koji se nisu mogli pomiriti s činjenicom da je veliki književnik živ, a ništa ne objavljuje. Vijest o njegovoj smrti izvukla je sav čitateljski sentiment, ali i nadu da će njegovi neobjavljeni radovi napokon isplivati na svjetlo dana.