Sve je počelo nekako spontano. Oduvijek sam uživao u čitanju, a dok sam čitao, jednostavno su mi se otvarali vidici. Odlučio sam dublje proniknuti u hrvatsku književnost i otkriti dokle seže ta naša riječ i pismenost – kaže slavonskobrodski bibliofil Zvonimir Bračun, koji godinama pomno proučava i prikuplja stare primjerke hrvatskih, a posebice slavonskih “drevnih” knjiga.
Ovaj strastveni kolekcionar posjeduje zadivljujuću privatnu zbirku od oko 2600 naslova. Radi se o vrijednim prvim izdanjima autora važnih za hrvatsku književnost i kulturu, knjigama koje malo tko ima i koje većinom poznajemo samo po naslovima ili kasnijim izdanjima. Najstariji primjerak u njegovoj zbirci je “Evanđelistar” Marka Marulića na latinskom jeziku iz 1516. godine, jedini preostali u cijelosti sačuvan primjerak u svijetu. Tu su i “Nedjeljne propovijedi na latinskom jeziku” iz 1546., ali i dragocjeno prvo izdanje “Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića” iz 1913., koje je danas dostupno u samo nekoliko primjeraka, zatim original “Portreta nepoznatih žena” Mare Švel Gamiršek iz 1942. i drugi raritetni naslovi.
Nije važna samo starost
– Knjige stare tri stoljeća ne moraju nužno biti vrednije od onih nastalih prije stotinjak godina. Nije važna samo starost, već i kvaliteta pisanog djela, broj tiskanih primjeraka. Ja skupljam sve što je vrijedno, ali naglasak sam stavio na slavonski korpus. Posvetite li se svim autorima iz cijele Hrvatske, na kraju ćete imati hrpetinu knjiga, ali ništa cjelovito i konkretno.
Zvonimir se odavno zarazio knjigama i upao u taj čarobni svijet. Za prikupljanje ovakve zbirke trebalo je puno ljubavi, godine ustrajnosti, ali i puno znanja i entuzijazma. Pravnik zaposlen u javnobilježničkom uredu s velikom ljubavlju čuva hrvatsku pisanu kulturnu baštinu od zaborava pokušavajući na njezinim požutjelim stranicama doprijeti do duha minulih ljudi koji su te knjige čuvali i čitali prije njega. Njegova je zbirka sastavljena od šest dijelova – književnost, povijest, zemljopis, filozofija, umjetnost i teologija. Nakon petnaest godina marljiva prikupljanja najpoznatiji kolekcionari i antikvarijati sada ga sami zovu kada imaju neku knjigu za koju su sigurni da bi mu se svidjela i da pripada njegovu polju interesa.
Na usluzi studentima
Knjige redovito nosi na restauraciju, a uvijek je na usluzi i studentima i profesorima kada nešto zatrebaju. Za masu njegovih knjiga ljudi su čuli, ali nisu ih nikada imali priliku držati u ruci jer su rijetke. Riječ je o skupom hobiju, ali Zvonimir je u njemu pronašao nešto što ga oplemenjuje. A to nema cijenu.
– Mi nismo ni svjesni koliko toga imamo i kakvim kulturnim bogatstvom raspolažemo. Vrijeme je da se to počne njegovati i čuvati – istaknuo je.