Ja sam mislio da se tu radi o izbacivanju Marka Marulića iz lektire. Zbilja nisam to sve znao i sad mi je žao. Da sam shvatio da se tu korjenito želi promijeniti što se i kako uči i radi u školama, ja bih prvi bio na trgu.“ Riječi su ovo liječnika iz jedne zagrebačke bolnice iz travnja 2017. godine. O Cjelovitoj kurikularnoj reformi (Reforma), prekinutoj u lipnju 2016. godine, istovremeno kao da je sve izrečeno i kao da se još uvijek ne zna mnogo.
Reforma je dio Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije (Strategija) koju je u listopadu 2014. godine bez glasa protiv usvojio Hrvatski sabor. Niti jedna politička opcija nije bila protiv Strategije ni Reforme. Niti jedan zastupnik. Za više od stotinu nas koji smo radeći na Strategiji bili svjesni da je za cjelovite promjene u odgoju i obrazovanju potrebno puno duže od mandata jedne vlade (naročito ovih naših), takav je ishod u Saboru označavao nadu da kao društvo imamo priliku.
Priliku našoj djeci osigurati suvremeniji i znanstveno utemeljen odgoj i obrazovanje i povećati razinu njihovih funkcionalnih pismenosti. Priliku iskoristiti napredak znanosti i spoznaja o učenju i poučavanju za razvoj sustava odgoja i obrazovanja koji se u Hrvatskoj desetljećima nije mijenjao. Priliku na velika vrata i smisleno uvesti tehnologije u hrvatski sustav odgoja i obrazovanja. Priliku podići društveni i materijalni status odgojno-obrazovnih radnika, desetljećima marginaliziranih i podcijenjenih u ovom društvu. Priliku da odgoj, obrazovanje i znanost u Hrvatskoj, gdje su političari učinili sve da ih do korijena zatru, ponovo postanu važne društvene teme i djelatnosti. Priliku Hrvatske da uhvati korak s razvijenim društvima i suoči se s izazovima i izvanrednim mogućnostima 21. stoljeća. Priliku…
I prije nego što pokušam objasniti osnovne postavke Reforme i neka postignuća, želim naglasiti jedno – nitko nije izbacio Marka Marulića i njegovu Juditu iz hrvatske škole. Eno ih ponosno na 83., 110., 135. i 170. stranici Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Hrvatski jezik.
ŠTO JE KURIKULUM?
Dobro je poznato da o politici i nogometu u Hrvatskoj svi sve znaju. Čini se da je od 2014. godine istu nezahvalnu sudbinu doživio i pojam kurikulum. Doduše, većina rasprava nije došla dalje od ključnog pitanja: je li ispravno kurikulum ili kurikul? U Strategiji je kurikulum definiran kao osmišljen, sustavan i skladno uređen način reguliranja i planiranja odgojno-obrazovnog procesa. Slikovito ga se može opisati kao put ili tijek odgoja i obrazovanja jedne osobe od trenutka kada kao malo dijete uđe u dječji vrtić do trenutka kada kao već punoljetna osoba izađe iz srednje škole.
Za razliku od tradicionalnih planova i programa koji su isključivo usmjereni sadržaju, kurikulum ne pokazuje samo to što se uči i poučava – npr. fotosinteza u 5. razredu osnovne škole, već se njime jasno određuje što se od učenika očekuje vezano uz fotosintezu u petom razredu. Kako se neki sadržaji učenja i poučavanja ponavljaju kroz školovanje (npr. fotosinteza u petom, sedmom ili prvom razredu srednje škole), očekivanja će se nužno po svojoj složenosti, širini i dubini razlikovati ovisno o dobi učenika.
Za kurikulum je posebno važna poveznica između ishoda, procesa učenja i poučavanja i vrednovanja. Iz tog se razloga kurikulumom također određuje: kako se uči i poučava? Kako učitelj/odgojitelj potiče učenje i razvoj? Što se koristi za učenje i poučavanje? S kime se uči/uz koga se razvija? Gdje se uči i poučava? Koliko i kada se uči i poučava? Kako se učenje/razvoj vrednuje? Odgovori na ova pitanja oslikavaju put te mlade osobe kroz sustav odgoja i obrazovanja. Suvremene kurikulume, pa tako i naše izrađene u okviru Reforme, karakterizira uravnotežena zastupljenost odgojno-obrazovnih područja, odgovarajući omjer širine i dubine (posebno važno za hrvatsku školu koja je kilometre široka i nokat duboka), povezanost različitih razina odgoja i obrazovanja, zanimljivost koja utječe na motivaciju učenika i odgojno-obrazovnih radnika te relevantnost koja je važna za sve – učenike, roditelje, odgojno-obrazovne radnike, gospodarstvo, visokoškolsku zajednicu…
Kurikulumom određena očekivanja (ishodi učenja) omogućuju jasan uvid učenicima i roditeljima što se od njih očekuje u pojedinom razredu i kroz kakva će iskustva proći na tom putu. Učiteljima su oni jasna sidrišta, istovremeno označavajući i prostor autonomije da do ostvarenja ishoda dođu različitim materijalima i načinima koji odgovaraju njima, učenicima, te okruženju u kojem rade (npr. do ostvarenja istog ishoda u predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura na različite načine se može doći u Delnicama, na Lastovu ili u Vukovaru). Poveznica između ishoda, procesa i vrednovanja omogućuje kontinuiranu promjenu kurikuluma.
Sve to omogućuje bijeg od situacije u kojoj naši učenici 2017. uče po trenutno važećim nastavnim planovima i programima iz 1993. godine. Sve to omogućuje pomak od štrebanja nepotrebnih činjenica k razvoju viših kognitivnih procesa. Sve je to preduvjet mogućnosti promjene procesa učenja i poučavanja. Sve to ujedno zahtijeva mudrost, strpljenje i vrijeme.
O CJELOVITOJ KURIKULARNOJ REFORMI
Reforma je nazvana cjelovitom jer se, između ostaloga, odnosi na sve razine i vrste odgoja i obrazovanja i usmjerena je na sljedeća četiri jednakovrijedna elementa (Slika 1.):
Često se u javnosti moglo čuti da se radi samo o izradi nekog novog programa. Istina ne može biti dalje od toga. Hrvatskoj nije trebala i ne treba još jedna “papirnata reforma”. U skladu s opisanim pristupom, od samih začetaka Reforma je uz izradu kurikularnih dokumenata bila usmjerena i izradi novog sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja, pripremi za izradu priručnika, udžbenika, nastavnih sredstava i digitalnih sadržaja te onome što smatram ključnim za uspjeh bilo koje reforme – osposobljavanju odgojno-obrazovnih radnika. Bez tog elementa sve je trebalo davno prije zaustaviti.
Reformom se među ostalim željelo:
• djeci i mladim osobama osigurati korisnije i smislenije obrazovanje, u skladu s njihovom razvojnom dobi i interesima te bliže svakodnevnomu životu; obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja
• učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ostalim odgojno-obrazovnim radnicima osigurati osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motivirane učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka
• roditeljima omogućiti veću uključenost u obrazovanje djece i život vrtića i škole, osigurati jasno iskazana očekivanja, ponuditi objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, osigurati smislene i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.
• društvu osigurati osnovu za aktivno, odgovorno i konstruktivno djelovanje djece i mladih osoba u različitim zajednicama
• gospodarstvu omogućiti veću povezanost s odgojno-obrazovnim sustavom i osnovu za konkurentnost.
U Reformi je od veljače 2015. do lipnja 2016. aktivno radilo više od 600 osoba iz škola, dječjih vrtića, fakulteta, privatnog sektora, državnih agencija i ministarstava. Svi su izabrani po javnom pozivu. Radilo se o spoju dviju jednakovrijednih perspektiva – one praktičara i one iz akademske zajednice. U konzultantskom je postupku, posebno osmišljenom za potrebe Reforme, sudjelovalo 218 stručnjaka.
Rad se većinom odvijao u računalnom oblaku. Članovi skupina isplaćeni su isključivo poslije izvršenog zadatka i u skladu s osobnim doprinosom. U svrhu dorade, rasprave i poboljšanja dokumenata te radi osiguranja visoke razine demokratičnosti i transparentnosti, u izradi kurikularnih dokumenata prvi put u Hrvatskoj predviđena su dva kruga savjetovanja. Prvo je organizirana stručna rasprava, nakon koje je uslijedilo i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Time su sveukupno, u zemlji u kojoj sve kasni, u predviđenom razdoblju objavljena 62 kurikularna dokumenta (59 kurikularnih dokumenata i 3 metodološka priručnika), čime je prvi put uspostavljen sustav nacionalnih kurikularnih dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, očekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem.
U sklopu Reforme osmišljena je i vizija toga novog sustava odgoja i obrazovanja kojim se uspostavlja i dugoročno osigurava okruženje koje djeci i mladim osobama omogućuje i pruža podršku da se razvijaju u:
Osobe koje u punoj mjeri ostvaruju osobne potencijale, a to su one:
• koje su svjesne postojanja različitih osobnih potencijala koje vrijedi razvijati za ostvarenje osobne dobrobiti, dobrobiti drugih i zajednice,
• koje temeljem razumijevanja sebe i okruženja realistično prepoznaju vlastite potencijale,
• koje samostalno i odgovorno odabiru životne ciljeve, nalaze prikladna sredstva i načine za njihovo ostvarivanje pokazujući pritom ustrajnost,
• koje pokazuju samopoštovanje i teže vlastitome rastu i razvoju u cjeloživotnoj perspektivi.
Osobe osposobljene za nastavak obrazovanja, rad i cjeloživotno učenje, a to su one:
• koje žele i znaju učiti, upravljaju vlastitim učenjem te obrazovnim i profesionalnim putevima,
• koje komuniciraju i surađuju, sposobne su rješavati probleme i donositi odluke te kritički i kreativno misliti,
• koje su samostalne i odgovorne u izvršavanju obveza i imaju razvijen pozitivan stav prema učenju i radu,
• koje posjeduju znanja i vještine koje im omogućuju da vlastitim radom osiguraju primjerenu egzistenciju, ali i da otvore prilike za rad drugima,
• koje su sposobne djelovati u raznolikim društvenim zajednicama, prilagođavati se znanstveno-tehnološkim promjenama i koristiti se informacijsko-komunikacijskom tehnologijom u obrazovanju, učenju i radu.
Osobe čiji odnos prema drugima počiva na uvažavanju dobrobiti drugih, a to su one:
• čiji je odnos i djelovanje prema drugima određen poštovanjem prava, dostojanstva i vrijednosti svake osobe,
• koje argumentirano i hrabro zastupaju vlastita mišljenja te u skladu s njima djeluju uvažavajući pravo na drukčija mišljenja,
• razvijenoga suosjećanja, voljne i spremne djelovati za dobrobit onih koji su obespravljeni ili su u nepovoljnijem osobnom ili društvenom položaju,
• koje poznaju i razumiju zajednice kojima pripadaju, otvorene su upoznavanju i razumijevanju drugih zajednica i prema njima razvijaju pozitivan odnos.
Osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici, a to su one:
• koje su svjesne vlastitoga nacionalnoga identiteta, čiji je važan sastavni dio Hrvatski jezik, izgrađenoga pozitivnog odnosa prema očuvanju i razvoju materijalne i nematerijalne baštine Republike Hrvatske,
• koje aktivnim i odgovornim djelovanjem teže povezanosti i razvoju zajednice te očuvanju mira i sigurnosti,
• koje uvažavaju i promiču vladavinu prava, socijalnu pravdu, sposobnost i spremnost za suradnju i doprinos zajedničkome dobru i čije djelovanje pridonosi održivome razvoju.
U svim dijelovima sustava i u svim predmetima izvršen je pomak od činjenica prema razvoju vještina rješavanja problema i donošenja odluka, kritičkog mišljenja, kreativnosti i inovativnosti, učenja i poučavanja o tome kako učiti. Jednako je važno da su u svim dijelovima sustava ugrađeni komunikacija i suradnja kao ključni oblici rada u 21. stoljeću te razvoj informacijske, digitalne i tehnološke pismenosti kao i praktičan rad. Također, na svim razinama odgoja i obrazovanja jasno je definirana potreba za razvojem sposobnosti povezivanja s drugima, pozitivnog odnos prema sebi, sposobnost upravljanja vlastitim obrazovnim i profesionalnim putem te poticanja aktivnog građanstva.
U kurikularnim se dokumentima nalazi bogatstvo onoga što bi hrvatski sustav odgoja i obrazovanja mogao biti. Sustav otvoren novim tehnologijama i umjetničkom izričaju i njihovu korištenju za poboljšanje obrazovnih i odgojnih ishoda učenika, povećanje motivacije i kao sredstvo za smanjivanje socijalnih nejednakosti. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje temeljeni na igri i cjelovitom shvaćanju djeteta. Prvi put povezana osnovna i srednja škola jer su u svim skupinama zajednički radili odgojno-obrazovni radnici iz osnovnih škola, gimnazija i strukovnih škola. Na svim razinama osigurana mogućnost veće fleksibilnosti u organizaciji procesa učenja i poučavanja. U gimnazijskom obrazovanju zadržani su postojeći profili gimnazija te je omogućena određena razina izbornosti u općim gimnazijama kako bi učenici u trećem i četvrtom razredu mogli odabrati pojačano učenje u području njihovih visokoškolskih odabira. Strukovno obrazovanje približeno svijetu rada uvođenjem učenja na radu u svim strukovnim programima. Također, osigurana je šira sektorska strukovna osnova te kasniji odabir pojedinog zanimanja kako bi se mladim osobama osigurala mogućnost promjene radnog mjesta u pojedinom području djelovanja. To bi istovremeno omogućilo bolje i brže povezivanje obrazovanja i gospodarstva. Zadržani su svi postojeći oblici umjetničkog obrazovanja te su osmišljeni novi kako bi se dodatno potaknuo taj za Hrvatsku vrijedan oblik odgoja i obrazovanja.
U izrađenim dokumentima nalaze se, među ostalim, jasna očekivanja vezana uz razvoj ekonomske, financijske i političke pismenosti, zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih osoba, održivog razvoja, strategija učenja, korištenja IKT-a u svim predmetima i na svim razinama... U njima su precizno razrađeni ishodi učenja vezani uz računalno programiranje od prvog razreda osnovne škole, razvoj prirodoznanstvenog pristupa od predškole do kraja srednjoškolskog obrazovanja, učenje i poučavanje statistike i vjerojatnosti od prvog razreda osnovne škole, učenje povijesti kojim se kombiniraju kronološki i dijakronijski pristupi – npr. bolest i zdravlje kroz povijest ili slika žene od Antike do Hollywooda, poticanje čitanja… U njima je detaljno objašnjeno hibridno vrednovanje kojim se kombiniraju najbolji elementi vanjskog i unutarnjeg vrednovanja te se ujedno omogućuje objektiviziranje ocjena uz zadržavanje ključne uloge učitelja.
Za djecu i mlade osobe s poteškoćama i darovite ti dokumenti nude posebno osmišljena rješenja prilagodbe ishoda učenja, ritma i okruženja. U njima se nalazi i Judita Marka Marulića i to na stranicama 83., 110., 135. i 170. Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Hrvatski jezik.
Životno iskustvo uči nas da se prilike ne otvaraju često. Ipak kada se to dogodi, treba učiniti sve da ih iskoristimo. Za društva takve su prilike još rjeđe. Hrvatska stoji, ali i dalje ima priliku… Samo neznalice, oholi, bahati ili oni koji rade protiv koristi svih nas ne bi je iskoristili.
Nije problem što ih nitko nije izbacio, problem je što ih netko nije ubacio.