\"Srp i čekić na struju\" neobičan je, čak bizaran politički aparat, ali odličan primjer ideološke, socijalističke, kompartijske propagande iz vremena kojim se bavi izložba \"Refleksije vremena\" koja se 12. prosinca otvara u Klovićevim dvorima! Velik je to projekt kustosice Jasmine Bavoljak koji istražuje sliku socijalizma, vrijeme konstrukcije socijalističkog realizma i njegove dekonstrukcije, odnosno svega što je konstruiralo prošlost od socijalističke revolucije do njezina sloma.
– Htjela sam to prikazati iz drugog ugla – kaže Jasmina Bavoljak, koja je projekt pripremala čak 10 godina.
Toliko je, naime, vremena prošlo otkako je ponudila koncept izložbe, isprva radnog naslova \"Tamna strana Mjeseca\", a koju Ministarstvo kulture ni Ured za kulturu Grada Zagreba nisu htjeli sufinancirati.
Dvije kulture za druga Tita
– Možda se mislilo da nije još vrijeme za nju... – kaže kustosica Bavoljak koju, na pitanje kako je ona znala da je vrijeme za takvu izložbu, kaže:
– Kao što je Tom Gotovac govorio da, kad se probudi, vidi film, tako ja vidim izložbu! Znala sam da za \"Refleksije vremena\" trebam puno suradnika i audio, video i fotomaterijala. Slikarski je tu dio zapravo samo prateći materijal. On ne nosi izložbu. Zato tu nalaze svoje mjesto bizarni izlošci poput umjetnoga zubala ili srpa i čekića \"na struju\"... Te fascinantne stvari dolaze iz Muzeja istorije Jugoslavije, u koju se naša izložba seli iz Zagreba.
U Muzejskom smo prostoru 1986. na izložbi \"S poštovanjem Titu\" vidjeli predmete darovane predsjedniku Titu. Luksuzne predmete, umjetničke slike (Bukovac, npr.). Manji dio odnosio se na svakodnevicu – albumi, razglednice, gobleni, zastavice, kalendari, uz gomilu štafeta, godinama slanih Titu za rođendan. Htjela sam prikazati Tita kao pop-ikonu koja dobiva darove sa svih strana, i dobiva time sasvim drugu dimenziju, nama dosad neviđenu – govori kustosica Bavoljak, koja izlaže Titova odijela, uniforme, šešire, kravate, cigare, satove, nakit! Darovi su dio pop-kulture, a osobne stvari dio – elitne!
Bez politiziranja
Autorici je jednako važan bio pisani i otisnuti materijal koji prati izložbu. Zato je katalog zamišljen kao zbornik tekstova povjesničara umjetnosti, antropologa, sociologa i drugih stručnjaka. Pred njima je stajao velik posao jer se time nitko nije podrobnije bavio 20 godina.
– Svi su se morali prestrojiti i sami istraživati jer do sada mnoge stvari nisu izlazile u javnost, o cenzuri, na primjer – napominje kustosica, koja je okupila 15 autora! Samo se Igor Duda, koji predaje na Filozofskom fakultetu u Puli, kontinuirano bavi tom temom.
Leonida Kovač daje odličan tekst o američkim utjecajima na stvaranje moderne umjetnosti u nas. Milica Radulović bavi se socrealističkim spomenicima, Maša Kolanović preobrazbom kulture za mase u masovnu kulturu itd. Davor Bavoljak snimao je spomenike po prostoru bivše Jugoslavije. Estetska, vizualna dimenzija nadvladala je tu politiziranje!
uvijek cu pogledati necije ozbiljno istrazivanje...