Izložba slika jednog od četvorice slikara münchenskog kruga Oskara Hermana (1886. - 1974.) otvara se večeras, u ponedjeljak 27. kolovoza, u Muzeju suvremene umjetnosti Istre u Puli od 20.45 sati.
Poznat je po akvarelima "Ribar" i "Hesperida", oba iz 1919. godine, te "Ljudi s konjem u šumi" iz 1925. godine, ali i po crtežima ugljenom "Zagrljaj", "Par" i "Žene pokraj rijeke". −Tijekom münchenskog perioda naslikao je brojne crteže koji su dugo vremena javnosti bili nepoznati, a kad su otkriveni početkom 50-ih, proglašeni su bezvrijednim materijalom − slikar je punu profesionalnu afirmaciju dobio tek pred kraj života.
Rođen je 1886. godine u Zagrebu. Godine 1892. upisuje donjogradsku nižu pučku dječačku školu i u razredu je s Josipom Račićem. Nakon četiri godine polazi gornjogradsku gimnaziju. Poslije upisuje višu trgovačku školu, maturira 1903. godine i odlučuje postati slikar, napušta obiteljski dom i polazi u slikarsku školu Konrada Filipa.
U München seli 1904. godine nakon što dobiva stipendiju Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade u Zagrebu, najprije privatno uči crtanje u atelieru Antona Azbéa. Upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Münchenu koju završava 1910. godine. Prvu samostalnu izložbu u Zagrebu priređuje 1908. godine, te je prvi od članova minhenskog kruga koji je izlagao u Zagrebu. 1911. godine putuje u Beč, a 1912. na putovanju je u Švicarsku, Belgiju i Veliku Britaniju, gdje posjećuje izložbe. 1914. sudjeluje na prvoj izložbi Münchenske nove secesije. Iste se godine zbog početka Prvog svjetskog rata vraća u Zagreb, gdje je 1918. završio vojni rok te ponovno odlazi u München.
Od 1919. godine kontinuirano izlaže s Münchenskom novom secesijom, postepeno se afirmira te izlaže i po ostalim gradovima Njemačke. U Münchenu boravi do 1933. godine, kad se vraća u Zagreb. S münchenskom slikarskom kulturom ne uklapa se u aktualne zagrebačke trendove. Godine 1934. u Umjetničkom paviljonu priređuje samostalnu izložbu, a likovna ga kritika ne razumije i negativno piše o njegovu slikarstvu. Veći dio Drugog svjetskog rata provodi u logoru na jugu Italije u Kalabriji, gdje crta i slika akvarele. Po završetku rata 1945. godine vraća se u Zagreb.
Kustos je Moderne galerije u Zagrebu od 1945. do umirovljenja 1949. godine. Godine 1954. priređena mu je velika retrospektivna izložba u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, kojoj se potvrđuje njegova vrijednost, a još više retrospektivnom izložbom u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1971. godine. 1955. nagrađen je Nagradom grada Zagreba, a 1960. odlikovan je Ordenom zasluga za narod I. reda. Godine 1966. nagrađen je za životno djelo nagradom Vladimir Nazor. Oskar Herman umro je 18. siječnja 1974. godine u Zagrebu.