U vrlo neobičnom prostoru – na prikolici jednog kamiona s otvorenom vanjskom stranom – na platou uz Reljkovićevu ulicu i Trg Francuske Republike u Zagrebu, u utorak otvorena je izložba “Raseljena sjećanja”. Ta je putujuća, višejezična, multimedijska izložba nastala u organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, a prikazuje životne priče dvanaest svjedoka vremena neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
Riječ je o osobnim pričama ljudi koji su nakon završetka rata preživjeli bolna i mučna preseljenja potaknuta poslijeratnim prekrajanjem nacionalnih granica, političkim odlukama, ali i strahom. Izložba “Raseljena sjećanja” dio je projekta “Inconvenient Mobility” koji podržava Europska unija kroz program Europa za građane – Europsko sjećanje, a pripremile su ju udruge iz Hrvatske, Češke, Njemačke, Poljske i Slovačke. Ona od zaborava spašava samo neke od priča tisuća ljudi koji su proživjeli takve i slične sudbine, u odjeku najgoreg rata koji je svijet ikada vidio. U sklopu “hrvatskog” dijela izložbe, tim udruge Documenta napravio je pet intervjua s osobama iz Italije, od kojih se dva mogu vidjeti na izložbi. Oni se bave migracijama stanovništva s područja Istre, Kvarnera i Dalmacije. Kao što znamo, Drugi svjetski rat na istočnim i jugoistočnim bojištima Europe, za razliku od zapadnog bojišta, doveo je do niza građanskih, nacionalnih i međuetničkih ratova, naglasio je povjesničar Franko Dota koji se u svom radu bavi migracijama Talijana.
– U zemljama kojima se bavi izložba je od 1943., a posebice od 1945., došlo do velikih promjena državnih granica i društvenih sustava, o čemu se uči u školama, ali se često zaboravlja da je najvažnija posljedica bila promjena etničkog sastava stanovništva – rekao je.
Osim njih, na izložbi se možemo upoznati i sa svjedočanstvima ljudi s područja Njemačke, Slovačke, Češke, Mađarske, Poljske i Ukrajine. No, kao što je rekao kustos izložbe Jan Blažek, ljudi koji u tim intervjuima govore, bez obzira na to odakle dolaze, predstavljaju glasove više od dvadeset milijuna ljudi koji su zbog Drugog svjetskog rada morali napustiti svoje domove i ognjišta.
Time, naglasio je, nikako ne žele umanjiti sjećanja na stradale u vrijeme tog rata, već naglasiti važnost učenja iz takvih priča. Izložba ostaje otvorena do 21. veljače, a može je se pogledati svakog dana u vremenu od 10 do 16 sati.