Ovo je svjetska premijera Klovića i takvu izložbu svijet još nije vidio. U četvrtak 8. studenoga u Zagrebu se otvara grandiozna izložba djela Julija Klovića.
Najvećim izborom reprezentativnih djela našeg velikog renesansnog umjetnika, hrvatskog Michelangela minijature, galerija Klovićevi dvori slavi 30. rođendan.
U Zagreb stižu djela iz najvećih europskih muzeja, galerija, zbirki i knjižnica; među ostalim iz Louvrea, British Museuma, ali i Kraljevske zbirke Elizabete II, a mnoga od njih nikada do sada nisu izlagana. Neka od tih remek-djela već su - u potpunoj tajnosti - stigla u Zagreb.
Vojni planovi i raspored
Rad na toj izložbi, kako kaže njezina autorica Jasminka Poklečki Stošić, viša kustosica u Klovićevim dvorima, bio je sličan planiranju ozbiljne vojne operacije. Naime, uz te umjetnine idu i najstroži mogući sigurnosni uvjeti te propisi po kojima ona uopće mogu biti izložena. Institucije koje su za izložbu posudile Klovićeva djela imaju toliko stroge sigurnosne uvjete da je bilo zabranjeno fotografirati čak i blindirane kamione kojima su Klovićeva djela dovezena na Gornji grad.
Sad ih tamo čuva posebno osiguranje, a dok ovo čitate dio izložaka upravo prolazi tzv. aklimatizaciju. Umjetnine su doputovale u posebno konstruiranim komorama, ali unatoč tome što ih na prvom katu Klovićevih dvora čekaju propisani galerijski uvjeti (temperatura, vlaga u zraku, jačina svjetlosti) umjetnine moraju prva 24 sata provesti u svojim sanducima na “odmoru” nakon puta, prije nego što počne njihov postav u galeriji.
Izložba je veliki muzejski i kulturološki pothvat Klovićevih dvora. Autorica izložbe kaže da već sada tromjesečnoj izložbi može predvidjeti odličan posjet, jer galerija već danima zaprima zahtjeve za organizirane posjete ljudi koji će doći izvan Zagreba.
Za izložbu kojoj je pokrovitelj predsjednik dr. Ivo Josipović i za kojega se očekuje da će i otvoriti Klovića u “njegovim” dvorima, iz inozemstva stižu i 22 crteža i minijature te tri originalna kodeksa. Njih ćemo vidjeti tek na izložbi, a do tada razgledali smo dva Klovićeva djela koja stižu iz Moderne galerije. Oni su 2009. uspjeli otkupiti sliku “Sveti Petar s apostolima pred vratima raja”.
Sv. Petar za 80 tisuća eura
– Galerist Avdo Čimić sliku nam je ponudio zajedno s atribucijom francuske aukcijske kuće Druo da je riječ o Klovićevu gvašu na papiru. Međutim, detaljnom analizom utvrdili smo da je riječ o pergameni. Analize su proveli Hrvatski restauratorski zavod i Institut Ruđer Bošković, a sliku smo morali i restaurirati jer je bila oštećena, no sretni smo da smo Hrvatskoj priskrbili još jednog Klovića – kaže ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić. “Svetog Petra” Moderna galerija platila je 80 tisuća eura, iz državnog proračuna uz odobrenje Ministarstva financija. Tražili su i stilsku analizu slike koju je obavio naš najveći autoritet za minijature u Hrvatskoj dr. Milan Pelc, ujedno i autor postava ove izložbe. Šest mjeseci trajala je restauracija “Svetog Petra” jer je, potvrđuju to i ravnateljica Plančić i dr. Pelc, slika bila prilično oštećena. Na izložbi će biti predstavljena još jedna minijatura koja se trenutačno čuva u Modernoj galeriji, a koja je u privatnom vlasništvu - “Isus na Maslinskoj gori”.
Klović u potpunoj tajnosti stigao u Zagreb
Nijemci šokirani zagrebačkim stadionom: Ovog nema u Njemačkoj. Ovo je nešto sasvim drugačije
"Ne brinem se zbog stadiona, već sam bio ovdje. Stadion i travnjak neće imati veze s našom igrom", rekao je trener njemačke momčadi Nuri Sahin
Svatko tko u Njemačkoj zanemari ovo pravilo, mogao bi platiti kaznu do 30.000 eura
Svi koji imaju tekući račun u inozemstvu oslobođeni su te obveze, a klijenti banke mogu se odreći prijave i ako ugovor o oročenju ne traje duže od 12 mjeseci
FOTO Pogledajte kako je izgledao pogreb jednog od najskandaloznijih političara u Srbiji: Jedva se probijali do groba
Palma je nekad usko surađivao sa Željkom Ražnatovićem Arkanom, vođom četničkih i paravojnih postrojbi, s kojim je 1993. osnovao Stranku srpskog jedinstva
Najpoznatije stablo u Hrvatskoj i poslastica, koja nadilazi granice gastro užitka
Devet posto Hrvata to čini svaki tjedan, 47 posto barem jednom mjesečno, a češće to rade oni s višim prihodima