Knjige u Hrvatskoj kupuje samo petina stanovništva jer ih - ne zanimaju

Svečano otvorenje ovogodišnje doista popularne manifestacije Noć knjige u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice ipak je umanjio neumoljiv statistički podatak da se već dvije godine zaredom osjeća pad čitanosti pa su ga statističari iz Ureda za kreativnu analizu Kvaka nazvali trendom, što bi moglo biti opasno. I dok je prošle, izrazito koronske godine samo 45 posto građana pročitalo barem jednu knjigu godišnje, ove godine taj se postotak smanjio na zabrinjavajućih 42 posto!? To je apsolutno najniži postotak još od 2011., kada su se na godišnjoj razini počele propitivati čitateljske navike u Hrvata u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske i svih drugih brojnih organizatora koji stoje iza manifestacije Noć knjige, koja će se ove godine iznimno održavati pune četiri noći i puna četiri dana, sve do kraja ponedjeljka 25. travnja. Pri tome treba reći da je te 2011. godine, kada se krenulo s ispitivanjem stanovništva (obrađuje se tisuću ispitanika), čak 56 posto građana pročitalo barem jednu knjigu godišnje. A sada je taj postotak pao na 42 posto. Ljudi i dalje knjige najčešće posuđuju u knjižnici (43 posto), kupuju (36 posto) i posuđuju od prijatelja (29 posto).

Ni podaci o kupnji knjiga nisu ružičasti. I dalje u nas samo svaki peti građanin kupuje knjige. U posljednja tri mjeseca (istraživanje je provođeno početkom ožujka) samo je dvadeset posto građana kupilo barem jednu knjigu. To nije najgori postotak što se ovih istraživanja tiče, jer je 2013. i 2016. samo devetnaest posto ljudi kupilo barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca. A najviše kupaca bilo je davne 2005., kada je barem jednu knjigu kupilo njih 32 posto. Zabrinjava i činjenica da je prošle, gotovo u cijelosti koronske godine, baš kao i one 2020., kada su i knjižare bile zatvorene na nekoliko tjedana zbog općeg lockdowna, 23 posto ljudi kupilo barem jednu knjigu. Sada taj postotak iznosi tek 20 posto, no statističari nas uvjeravaju da taj pad ulazi u raspon statističke greške.

Kao i prijašnjih godina, češće od prosjeka kupuju visokoobrazovane osobe, osobe u dobi od 26 do 35 godina te osobe čiji su prihodi kućanstva iznad 13.000 kuna. Od onih koji su u posljednja tri mjeseca kupili knjigu, najviše ih je kupilo jednu knjigu. Najviše se, razumljivo, kupovala beletristika, na koju otpada 48 posto (prije dvije godine bilo je to 45 posto), a slijede stručne knjige s 28 posto, dva posto više nego prije dvije godine. Dječja izdanja ostala su na 23 posto, publicistika je s 20 posto 2020. pala na 19 posto ove godine, dok su priručnici ostali na 18 posto. Knjige o umjetnosti pale su sa sedam na četiri posto, a strip je porastao s tri na četiri posto. Knjižari, čija se mreža u Hrvatskoj ipak oporavlja, mogu odahnuti jer su knjižare ostale najvažnije mjesto za kupovanje knjiga i na njih otpada čak pedeset posto kupnji. Trend rasta bilježi i prodaja na internetu, koja je sa zanemarivih četiri posto u 2013. godini skočila na dvadeset posto u ovoj godini. Tome su zacijelo pogodovale i koronske restrikcije. A prodaja knjiga u kioscima i dalje je u priličnom padu. Dok je 2013. držala zamjetnih 29 posto prodanih knjiga, ove je godine pala na deset posto!?

Jedan od najtužnijih podataka svakako je onaj o razlogu zašto ljudi ne kupuju knjige. Njih 54 posto odgovorilo je da ih ne zanimaju. Taj je postotak prije dvije godine ipak bio znatno manji i iznosio je 43 posto. Taj se doista porazni razlog češće javlja kod muškaraca (65 posto), među mladima koji imaju između šesnaest i dvadeset i pet godina te kod onih s najnižim obrazovanjem, tj. završenom osnovnom školom. Sadržaje na internetu čita sedamdeset posto ukupne populacije, a tu su najpopularnije dnevne novine, koje čita 54 posto građana, što je pad od samo jednog postotka u odnosu na 2020. godinu. E-knjige čita i kupuje samo dva posto, a samo čita šest posto ljudi. Nespecijalizirane e-časopise čita 13 posto ljudi, a specijalizirane 15 posto i ti časopisi pokazuju trend rasta. Pada praćenje portala i blogova s autorskim i kritičkim sadržajima s 27 na 25 posto, ali za jedan postotni bod (sa 17 na 18) skočio je interes za blogove i grupe na društvenim mrežama posvećenima knjizi. Pada broj onih koji ne čitaju sadržaje na internetu, i to s 33 na 30 posto.

Postoji i trend laganog rasta onih kojima je internet najbolji i najučinkovitiji način kupnje knjige (19 posto u 2020., a 23 posto u ovoj godini), a online akcije predstavljaju i poticaj za kupnju knjiga za 14 posto populacije. Ljudi i dalje misle da konzumacija sadržaja na internetu i u ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga, a ljudi su pozitivno orijentirani i prema knjiškim manifestacijama, koje 21 posto populacije potiču na kupnju knjiga. Čak tri četvrtine članova knjižnica smatra da one zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem knjiga te da imaju sve naslove koji ih zanimaju, što je svakako podatak koji unosi i nešto pozitive u ove prilično crne statistike.