Najposuđivanija književnica u hrvatskim narodnim knjižnicama u 2019. godini bila je Sanja Pilić Spindler, dok joj je to mjesto u 2020. godini "preoteo" Pavao Pavličić. No, i 2019. i 2020. godine prva mjesta po posudbi zauzeli su književni prevoditelji. Za 2019. to je bila Mirna Čubranić, a za 2020. Ozren Doležal. Među deset najposuđivanijih pisaca, prevoditelja i ilustratora u 2019. osim Sanje Pilić, uvrstili su se i akademik Pavličić, Sanja Polak, Miro Gavran i Mato Lovrak. A 2020. godine nakon Pavličića, na listi deset najposuđivanijih bili su i pisci Sanja Pilić Spindler, Sanja Polak i opet Mato Lovrak.
Društvo hrvatskih književnika će tako od kraja travnja isplaćivati naknadu autorima za posudbe u narodnim knjižnicama putem podataka koje su dobili od ZAMP-a. Prema tim podacima, u 2020. godini zabilježen je manji broj posudbi (vjerojatno zbog koronskih restrikcija) pa vrijednost pojedinačne posudbe iznosi 73 lipe, dok taj iznos za 2019. godinu, kada je bilo više posudbi, iznosi 58 lipa. Ukupan broj posudbi u 2019. bio je 4,5 milijuna, a u 2020. godini 3,6 milijuna. Doista, znatan pad. U obje godine u knjižnicama su najviše posuđivana djela inozemnih autora prevedenih na hrvatski jezik, pa će u konačnici najveći dio novca biti isplaćen prevoditeljima iako oni dobivaju samo četrdeset posto od pojedinačne vrijednosti posudbe. Tako će za ove dvije godine piscima biti isplaćeno 845.000 kuna, ilustratorima 273.000 kuna, a prevoditeljima čak 1.498.000 kuna. Ministarstvo kulture je za pravo javne posudbe izdvojilo po dva milijuna kuna godišnje.
Među najposuđivanijim domaćim autorima u 2019. i 2020. godini su romani Kristiana Novaka "Ciganin, ali najljepši" i "Črna mati zemla", te knjige "Dobri duh Zagreba", "Štićena osoba" i "Bakrene sove" Pavla Pavličića, a od stranih autora tu je Elena Ferrante sa svojom tetralogijom koju je prevela Ana Badurina, a slijedi je Jo Nesbo s "Nožem" i "Macbethom" u prijevodu Jelene Lorne.
