Već nekoliko tjedana na društvenim mrežama vodi se burna prepiska oko projekta Nagrada mlade kritike. U tom projektu čiji je cilj bio pokloniti srednjoškolcima 200 knjiga suvremenih pisaca kako bi izabrali najbolju knjigu, izmijenjena su dva žirija, a sve zato jer je među pet odabranih autora prvi žiri uključio i bosansko-hercegovačkog pisca Semezdina Mehmedinovića, što je izazvalo niz reakcija. Što se desilo s projektom iza kojeg stoji zagrebački Institut za promicanje čitanja, pitamo književnicu Đurđicu Čilić, predsjednicu prvog žirija.
_ Na prvom sastanku s organizatorima Nagrade, koji su nas odabrali za članove žirija, pitali smo možemo li za naš odabir uzimati u obzir i autore poput Semezdina Mehmedinovića i Miljenka Jergovića s obzirom na njihovo bosansko porijeklo. Dobili smo jasan potvrdan odgovor. Organizatorica Nagrade Ivana Ljevak bila je na svim našim sastancima i znala je cijelo vrijeme da je Mehmedinović jedan od favorita žirija. Kad smo ga odabrali, uz još četvoro drugih autora ona je o tome osobno informirala i autore i njihove izdavače. Nekoliko dana kasnije mi u žiriju smo obaviješteni da među naših pet odabranih autora nije Mehmedinović, nego Ante Zlatko Stolica. Tad sam napustila žiri _ veli Đurđica Čilić kojoj se pridružilo i četvoro kolega. U javnosti se spominjalo da je Mehmedinović sa romanom "Me'med, crvena bandana i pahuljica" čije je prvo izdanje objavila zagrebačka Fraktura bio sporan Ministarstvu kulture i medija.
_ Riječ je o projektu Instituta za promicanje čitanja koji je taj projekt prijavio za financiranje te od Ministarstva kulture i medija u okviru Godine čitanja dobio potporu u iznosu od 200.000 kuna. Predstavnici Instituta odabrali su koordinatorice projekta, članove stručnog povjerenstva i kriterije po kojima će se birati djela među kojima će, po sudu „mladih kritičara“ tj. srednjoškolskih učenika, biti odabrano najbolje. Kriteriji koje je predložio prijavitelj uključivali su: pet nominiranih naslova suvremenih, živućih, hrvatskih pisaca čije je djelo objavljeno na hrvatskom jeziku i prvo izdanje kod hrvatskog izdavača _ objašnjavaju iz Ministarstva kulture.
_ Ministarstvo je prihvatilo financirati ovaj projekt upravo zbog promicanja čitanja hrvatskih suvremenih autora čija djela prema kurikulumu nemaju priliku čitati učenici u srednjim školama. Nije istina da je Ministarstvo bilo protiv odabira bilo kojeg autora. Nitko iz Ministarstva nije odlučivao o djelima koja će biti predložena „mladim kritičarima“ za čitanje, a kamoli zabranjivao pojedina djela. Prijepor se dogodio unutar tima koji je provodio projekt, jer je u uži izbor uključeno djelo koje nije napisano na hrvatskom jeziku, što je bio jedan od kriterija koji su definirali predlagatelji projekta, a ne Ministarstvo. Naime, jednu od odabranih knjiga napisao je autor iz Bosne i Hercegovine na bosanskom jeziku. Naglašavamo da je tu knjigu izdao hrvatski izdavač koji za svoj izdavački portfelj, a koji uključuje i autore izvan hrvatskog govornog područja redovito dobiva potporu Ministarstva. U Ministarstvu je održan sastanak nakon što su nastali prijepori unutar tima, i to na traženje predsjednice Povjerenstva i predstavnice Instituta. Na tom sastanku izneseni su različiti argumenti, a mi smo apelirali na sve uključene u projekt da između sebe nađu rješenje prijepora u interesu mladih čitatelja, ali smo isto tako istaknuli da će se prihvatiti bilo koja odluka koju donesu članovi Povjerenstva u skladu s već postojećim kriterijima natječaja. Članovi Povjerenstva na sastanku nisu ministricu obavijestili da će dati ostavke na svoj mandat. O njihovoj ostavci, formiranju novog povjerenstva i daljnjem razvoju situacije saznali smo naknadno _ ističu u Ministarstvu kojem je Institut najavio mogućnost odustajanja od projekta.
_ Nadamo se da do toga neće doći jer je projekt kvalitetno osmišljen i trebao bi obuhvatiti više od dvjesto učenika i desetak profesora koji su se s veseljem uključili u čitanje i aktivno promišljanje suvremene hrvatske književnosti. Uz to, organizatori su nas izvijestili da su članovima i jednog i drugog Povjerenstva isplaćeni honorari. U slučaju izostanka realizacije pojavit će se ozbiljan problem pravdanja sredstava _ tvrde u Ministarstvu. A što vele u Institutu za promicanje čitanja?
_ Nagrada mlade kritike oslanja se na norvešku nagradu Ungdommens kritikerpris. Udruga je odabrala žiri sastavljen od stručnjaka. Tijekom žiriranja došlo je do proceduralne pogreške: nisu se poštivale propozicije projekta u kojima stoji da će učenici čitati naslove pet knjiga suvremenih hrvatskih pisaca, pisanih na hrvatskom jeziku i objavljenih prvi put kod hrvatskih nakladnika. Pokretač projekta za tu je pogrešku preuzeo potpunu odgovornost, no pokušalo se pronaći alternativno rješenje jer je projekt bio u potpunosti pripremljen. Žiri je, ipak, odlučio istupiti iz projekta. Nakon toga oformljen je novi žiri da bi se nastavilo s projektom. No, nagrada je zaustavljena _ izjavila je Ivana Ljevak iz Instituta. A da li je istina da je Ministarstvo utjecalo na popis književnih djela?
_ Ministarstvo nije ni na koji način izabiralo ili izbacivalo naslove niti mijenjalo odluku žirija. Prvi je sastanak s ministricom održan na traženje predsjednice prvog žirija, a na drugom se nastojalo doći do rješenja, nastaviti projekt i ne zaboraviti 200 učenika i njihove nastavnike. Nažalost, došlo je do neslaganja u tumačenju propozicija projekta i naknadne reakcije su priču oko projekta odvele u sasvim drugom, neželjenom smjeru. Izabran je novi stručni žiri koji je savjesno i stručno odabrao autore i knjige. Po izboru naslova i autora, žiri i novoizabrani autori bili su kontinuirano pod pritiskom koji se odvijao preko društvenih mreža, što je otežalo rad žirija i potaknulo neke od članova žirija i izabranih autora da se zahvale i odustanu od sudjelovanja u Nagradi. Nakon ovakvog razvoja situacije, Institutu je preostalo jedino donijeti odluku o zaustavljanju projekta _ veli Ivana Ljevak.
_ Izražavamo žaljenje zbog nesporazuma i problema koji su nastali, a osobito nam je žao što je ime autora Semezdina Mehmedinovića u konstruiranju i naknadim interpretacijama, koje su u najmanju ruku netočne i krivotvore elementarne činjenice, iskorišteno na iznimno neugodan način. Pokretačima projekta ni na koji način nije bila namjera omalovažiti ili diskriminirati bilo koga po bilo kojoj osnovi. Iskreno vjerujemo da je u prvom planu trebala ostati ideja da srednjoškolci čitaju i vrednuju izabrane knjige hrvatskih autora _ tvrdi Ivana Ljevak.