Siniša Labrović usred Zagreba objesio spaljenu hrvatsku zastavu

U Prostoru kreacije Urania, na sinoćnjem je obilježavanju izlaska Europske unije iz Hrvatske, odnosno prestanka predsjedanja Hrvatske Europskom unijom, u organizaciji udruge Domino umjetnik Siniša Labrović izložio kontroverznu umjetničku instalaciju. 

Instalacija "Navlažena domovina", koja se bavi temom kontinuirane uspaljenosti idejom domovine kroz motiv nacionalne zastave, sastojala se od niza hrvatskih zastava na koje je umjetnik našio razne vrste tkanina, krpao ih, rezao ih i u jednom slučaju djelomično spalio. 

Spaljivanje i uništavanje zastave, kontroverzan je i zakonom kažnjiv čin uređen Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske. Prema tom zakonu, zabranjeno je javno isticati i dotrajale, neuredne, poderane ili na drugi način oštećene grbove ili zastavu Republike Hrvatske. No, uporaba grba, zastave i himne Republike Hrvatske slobodna je u umjetničkom i glazbenom stvaralaštvu i u odgojno-nastavne svrhe pod uvjetom da se time ne vrijeđa ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske. 

– Destrukcija je kao postupak legitiman dio umjetničke procedure. Ja ne vjerujem da je ovo kazneno djelo niti da vrijeđa zastavu ili Republiku Hrvatsku. Tu se radi o određenom sažetku zadnjih 30 godina jer to je metafora društva u zadnjih 30 godina za vrijeme kojih je život većine ljudi zaista bio krpež, borba za golo preživljavanje, život bez mogućnosti, lopovluk, korupcija... – kazao nam je Labrović o svojem djelu te dodao da se ne boji kazne jer su njegove namjere časne, a zastava korištena u umjetničke svrhe s konceptom koji jest političan i društven, ali nije vrijeđanje. 

Ova instalacija neka je vrsta prijedloga za promjenu zastave, nastavio je Labrović, jer i zastava koju trenutačno imamo promijenjena je zastava koja je nastala u trenutku kada je Republika Hrvatska postala samostalna. Pritom se nada da smo sazreli za neko novo društvo i da bi u toj vrsti nove Hrvatske jedan od tih prijedloga mogao proći.

– Promjena se ponovno dogodila kada smo ušli u novu višedržavnu tvorevinu Europsku uniju, u nešto što više sliči nekoj Jugoslaviji  – nije federativna, ali je višedržavna. I to je trenutak da razmislimo o promjeni zastave jer su se promijenili i naši uvjeti – kazao je. 

Instalacija nema veze s nadolazećim izborima, također je istaknuo. 

– Kada se pripremala instalacija, koja je vezana za naše predsjedanje Vijećem EU, nismo ni znali kada će ekipa raspisati izbore, tako da s tim i nema veze. Radi se tu o jednoj općenitoj atmosferi u društvu, paranoji, mržnji, ludilu i nepovjerenju prema svemu što je različito i nije uniformno. Danas kao da postoji samo jedna vrsta normalnosti, samo jedan način na koji možemo pripadati narodu, biti žena ili muškarac, a sve ostalo se proganja. Tako da ovo jest jedna vrsta prijedloga da bi bilo vrijeme da uđemo u malo relaksiranije društvo i raspustimo zastavu – pa da ljudi sami individualizirano dodaju ili oduzimaju elemente. Tako bismo dobili društvo koje će biti opuštenije, sretnije, kreativnije i u kojem će se više cijeniti individualnost, različitost i svima bi to pomoglo da izađemo iz te faze konstantnog ratnog stanja bez pucanja – rekao je Labrović. 

Njegova je instalacija izložena ispred Uranije u povodu obilježavanja zadnjeg dana hrvatskog predsjedanja Vijećem EU koje je organizirano kao hommage Željku Zorici Šišu i njegovoj alternativnoj proslavi ulaska Hrvatske u EU prije sedam godina. Na događanju je premijerno prikazan i kratak film Viktora Krasnića i Brune Isakovića o toj umjetničkoj akciji iz 2013., a održala se i panel-diskusija Podvlačimo crtu – 7 godina kasnije na temu o tome što se promijenilo i/ili obistinilo od ulaska u Europsku uniju. 

- Ovdje je riječ o umjetničkom radu Siniše Labrovića kojim označavamo završetak hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Mi smo ga producirali, odnosno naručili rad kojim bismo tematizirali ideju domoljublja u današnjem političkom kontekstu. Ne očekujemo nikakve probleme po tom pitanju, budući da su u Hrvatskoj još uvijek na snazi zakoni koji štite umjetničke slobode. Rad odlično komunicira s publikom i mislimo da ne vrijeđa nikoga već odražava kompleksne osjećaje koje svi gajimo prema pojmu domovine te zbog toga ima i umjetničku vrijednost - izjavio je Zvonimir Dobrović, umjetnički direktor udruge Domino koja je organizirala događanje. 

A početkom ove godine, u mjestu Kistanje, policija je privela 56-godišnjaka koji je zapalio hrvatsku i srpsku zastavu. Nekoliko godina ranije, Vojislav Šešelj, srpski političar i osuđeni ratni zločinac, također je zapalio hrvatsku zastavu na ulazu u Narodnu skupštinu. Hrvatska javnost i premijer Plenković taj su čin oštro osudili te pozivali na sankcije. Takvih incidenata bilo je i ranije kada je petoro djece u dobi od 11 do 12 godina 2012. godine u Borovu zapalilo zastavu izvješenu na zgradi Hrvatske pošte. A jedan je mladić godinu prije osumnjičen da je tijekom antivladinih prosvjeda na Iblerovu trgu zapalio zastavu Europske unije, čime je povrijedio ugled međunarodne organizacije te mu prijeti do tri godine zatvora, izvijestila je tada policija. I dok je u tim slučajevima nesumnjivo bila riječ o neumjetničkoj uporabi zastave Republike Hrvatske, neizvjesno je kako će državna tijela reagirati na Labrovićevu instalaciju. 

– Ja ne vrijeđam ni Republiku Hrvatsku ni njenu zastavu, naprotiv, meni je stalo da Hrvatska postane uključiva i tolerantna, voljena i poštovana od svakog građanina. Stalo mi je do toga da ljudi tu žele doći živjeti, da postanemo opušteni, kreativni. Čini mi se da smo cijelo vrijeme u fazi konstantne nadraženosti, a nikako da svršimo. Bilo bi vrijeme da svršimo, opustimo se, pustimo ljude da žive kako žele, da budemo inkluzivni, a ne da proganjamo i paranoiziramo. Eros, a ne thanatos, poruka je ovog djela – zaključio je umjetnik koji je sredinom ovog mjeseca već izazvao buru u javnosti performansom "Zajednička žlica" tijekom kojeg je 15-ak ljudi na otvorenju izložbe u pulskom Muzeju suvremene umjetnosti unatoč pandemiji koronavirusa lizalo istu žlicu. Labrović se, međutim, poslije ispričao zbog nepromišljenog performansa. 

A prema spomenutom zakonu, ni himna Republike Hrvatske ne smije se izvoditi na način i u prilikama koji vrijeđaju ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske. Upravo se na taj članak pozvao Boško Županović koji je podnio kaznenu prijavu protiv Josipe Lisac zbog njezine izvedbe himne na inauguraciji predsjednika Zorana Milanovića. Naime, izvijestio je tada Večernji list, Županović sumnjiči Lisac da je prilikom inauguracije Zorana Milanovića izvela i intonirala himnu Republike Hrvatske na omalovažavajući način. Od te prijave, koliko nam je poznato, nije bilo ništa.