Zagrebačka će publika treći put u posljednjih četvrt stoljeća imati priliku poslušati monumentalnu Mahlerovu Osmu simfoniju u Es-duru koja s pravom nosi naziv Simfonija tisuća. Koncertom kojim će Zagrebačka filharmonija u četvrtak u dvorani Vatroslav Lisinski otvoriti novu sezonu ravnat će iskusni ruski dirigent i umjetnički savjetnik orkestra Dmitrij Kitajenko.
Mahlerova simfonija bit će izvedena i u subotu kada će otvoriti popularni ciklus Lisinski subotom, a za taj su koncert ulaznice odavno rasprodane. Zagreb je Mahlerovo simfonijsko remek-djelo prvi put čuo 1993. godine kada su ga u prepunoj dvorani Lisinski izveli pojačani i ambiciozni ansambli zagrebačke Muzičke akademije pod vodstvom vodećeg hrvatskog dirigenta Pavla Dešpalja, inače i počasnog šefa dirigenta Zagrebačke filharmonije.
Drugi je put u Zagrebu Mahlerova Osma simfonija izvedena u akustički osjetljivoj Areni pred više od sedam tisuća slušatelja, što ovu izvedbu izdvaja u jedan od najposjećenijih koncerata klasične glazbe u povijesti Zagreba. Ovaj je koncert bio izuzetan i po velikom izvođačkom aparatu od više od tisuću umjetnika. Ova doista spektakularna dvoranska izvedba združila je tako Zagrebačku i Slovensku filharmoniju (i hrvatsko i slovensko političko vodstvo) te hrvatske i slovenske zborove i međunarodnu podjelu solista, a na čelo velikog izvedbenog aparata stao je čuveni i karizmatični ruski dirigent Valerij Gergijev.
Zagrebačka i ljubljanska izvedba Mahlera okupila je čak dvadeset i jedan hrvatski i slovenski zbor, a izvedba u Ljubljani održana je pod vedrim nebom, na obnovljenom Kongresnom trgu.
Treća izvedba Mahlerovu euforičnu, a u drugom dijelu i kontemplativnu glazbu vraća u dostojanstvenu akustiku Lisinskog gdje će uz orkestar filharmonije nastupiti i zborovi Ivan Goran Kovačić, Komorni zbor Ivan Filipović i Zvjezdice te domaći vokalni solisti sopranistice Kristina Kolar, Valentina Fijačko Kobić i Marija Kuhar Šoša, mezzosopranistice Ivana Srbljan i Martina Gojčeta Silić, bariton Ljubomir Puškarić i bas Luciano Batinić uz gostujućeg tenora Nikolaja Schukoffa.
Zanimljivo je da se s Mahlerovom Osmom simfonijom od hrvatskih izvođača najčešće susretao zagrebački Akademski zbor Ivan Goran Kovačić koji ju je još 1988. izvodio u Gradskom kazalištu u Firenci pod vodstvom austrijskog dirigenta Gustava Kuhna, potom i u Operi u Grazu pod vodstvom hrvatskog dirigenta i profesora dirigiranja na Akademiji u Grazu Milana Horvata, na izvedbama s maestrom Gergijevim u Ljubljani i zagrebačkoj Areni, ali i na gostovanju u Izraelu pod vodstvom nedavno preminulog izraelskog dirigenta Noama Sheriffa.
Mahler je svoju Osmu simfoniju, u kojoj je sjedinio instrumente i ljudski glas, skladao 1906. godine za dva mjeseca, i to u svojoj skladateljskoj kolibi u austrijskom Maierniggu. U simfoniju je uvrstio riječi latinskog teksta Veni creator spiritus, a onda i dijelove Goetheova “Fausta”, a djelo je posvetio supruzi Almi. Simfonija je praizvedena 1910. u Münchenu iz tamošnju filharmoniju i zborove u kojima je pjevalo 850 ljudi.
U tri godine od praizvedbe Mahlerova Osma simfonija zabilježila je dvadesetak izvedbi, a unatoč nekim lošim kritikama, doživljavala je ovacije publike i oduševljenje intelektualaca poput Thomasa Manna. Samo šest godina bilo je potrebno da ova simfonija osvoji i američku publiku, dok se na kinesku premijeru čekalo do 2002.
“Upravo sam završio Osmu simfoniju, najveličanstvenije od svega što sam napisao”, ustvrdio je Mahler u pismu dirigentu Willemu Mengelbergu. Osmu je s pravom smatrao svojim vrhuncem.