Hrvatsko-hispansko društvo, Hrvatski P.E.N. centar i Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića u sklopu tribine Susret svjetova organiziraju priču o velikoj meksičkoj pjesnikinji Sor Juani Inés de la Cruz . Nazvali su tribinu Feniks Meksika, a na njoj će uz voditelja, pjesnika Tomislava Bajsica, govoriti i Lucija Gluić. Pjesme čitaju Nada Rocco i Ana Sandoval iz Meksika. Predavanje će se održati u utorak 8. ožujka u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Preradovićevoj 5 u Zagrebu.
Meksička opatica i pjesnikinja Sor Juana Inés de la Cruz (1648./'51. – 1695.), čije su samostanske sobe bile ispunjene glazbenim, astronomskim, matematičkim instrumentima i knjigama (imala je četiri tisuće knjiga, u to vrijeme najveću biblioteku u Novom svijetu), kroz svoja iznimna djela i mučeničku borbu za ženska prava na studiranje i kreativno stvaranje u surovom okružju takozvanog Novog svijeta, dolazi nam danas kao gošća iz prošlosti, istina, ali gošća koja poput Queveda jednako pripada i suvremenom dobu. Njezine ljubavne i religiozne pjesme iz dragovoljnog izgnanstva zazvonit će svojom ljepotom krajem Zlatnog doba književnosti na španjolskom i lakoćom preletjeti prazninu od tristo godina i uskrsnuti u dvadesetom stoljeću, u novom velikom dobu španjolske poezije.
Robert Graves zapisao je:
“Svakih nekoliko stoljeća pojavljuje se jedna žena iznimnoga poetskog genija, koji se može prepoznati po tri iste sekundarne osobine: Sapha s Lezba, Liadan iz Corkaguineyja i Juane Inés de Asbaje u svom su sestrinstvu istovjetne po učenosti, ljepoti i samoći”.
Interesantan podatak o Sor Juana Inés de la Cruz, da je navodno citala sa tri godine... i da je imala strasnu zelju za ~ ucenjem. Ta zelja za ucenjem je bila toliko intenzivna, da je molila majku da ju obuce u musku odjecu i da joj dopusti da ide i studira u Ciudad México (Mexico University), na kojem je bilo dozvoljeno da pohadjaju samo muskarci... Bila je cijenjena u \"visokom drustvu\", po inteligenciji... i ljepoti.