Stota obljetnica otkako je u Hrvatskoj odlukom hrvatskog Sabora islamu priznata ravnopravnost s drugim religijama biti će s pravom obilježena brojnim manifestacijama. Zagrebačku kulturnu javnost ipak je začudilo što su pozvani na otvaranje dviju izložbi koje su organizirane u čast iste obljetnice, i to u isto vrijeme, jučer u 19 sati. Prvo je još prošlog tjedna upućen poziv na otvaranje izložbe fotografija Zorana Filipovića na temu nove zagrebačke džamije u prostoru one stare, smještene u Meštrovićevo zdanje na današnjem Trgu žrtava fašizma. Najavljeno je da će tu izložbu otvoriti ministar kulture, praktični islamski vjernik Zlatko Hasanbegović.
A onda je jučer ujutro iz Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj pristigla i pozivnica na izložbu “Modra rijeka, raznobojni pritoci”, koja se u muzeju Mimara održava pod pokroviteljstvom predsjednice Republike, hrvatskog Sabora i Vlade, Grada Zagreba. Uz pozivnicu je pristigla i informacija da su pripreme za ovu izložbu umjetnika muslimana koji su živjeli i djelovali u Hrvatskoj u proteklih sto godina počele prije godinu dana te da je tu riječ o jedinoj izložbi “koju će Mešihat ove godine organizirati u okviru programa obilježavanja 100. obljetnice institucionalnog islama u Hrvatskoj”. Organizatori izložbe su napomenuli da su sve druge manifestacije sličnog karaktera dio privatne organizacije, nisu dio službenog obilježavanja 100. obljetnice islama u Hrvatskoj, pa i samim tim i "služe u neke druge svrhe, ponajviše u vlastite".
Došao i Tepeš
Mnoštvo ljudi okupilo se sinoć na izložbi umjetničkog fotografa i pisca Zorana Filipovića “Zagrebačka džamija” u simbolički bremenitoj Meštrovićevoj zgradi Hrvatskog društva likovnih umjetnika koja je nekoliko mjeseci od 1944. do 1945. bila prva zagrebačka džamija. Izložbu o novoj zagrebačkoj džamiji otvorio je ministar kulture Zlatko Hasanbegović, pozdravnu riječ uputio je povjesničar Ivo Banac, a Filipović je rekao da izložbu posvećuje djedu i negdašnjem voditelju Orijentalne zbirke HAZU Muhamedu Ždraloviću. Svi su isticali stogodišnjicu hrvatskog priznanja islama kao tradicionalne religije koja uživa državnu zaštitu. Tu je odluku donio Hrvatski sabor 27. travnja 1916.
Među prisutnima bili su i potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš, izaslanik kardinala Josipa Bozanića mons. Nedjeljko Pintarić, zamjenik pročelnika zagrebačkog ureda za kulturu Tedi Lušetić, ali i glavni zagrebački imam Aziz ef. Alili.
“Džamija” kao podsjetnik
– Stogodišnjica nas samo dodatno podsjeća na ukorijenjenost islama i muslimana u hrvatsko kulturno i religijsko tkivo. Povijest islamske nazočnosti u ovih stotinu godina podudaralo se sa velikim povijesnim lomovima, gradilo se, rušilo, iznova počinjalo. I samo ovo mjesto na kojem je otvorena ova izložba ukazuje na traumatičnu povijest prošlog stoljeća. U nekadašnjoj džamiji otvara se izložba o današnjoj suvremenoj zagrebačkoj džamiji i ovo je uistinu dobra prigoda da se podsjetimo na sve te činjenice – rekao je ministar Hasanbegović.
– Mislim da se pojam integracija uopće ne može primjenjivati na hrvatski povijesni i državni kontekst. Dakle islam i muslimani nisu integrirani, oni su sastavni dio hrvatskog društva i hrvatske države kao i svi ovi ostali kršćanski ili inovjerni sugrađani. Mislim da ne trebamo robovati klišejima o integracijskim modelima s kakvima se danas suočavaju zapadna europska društva, jer odnos islama i Hrvatske se ni na koji način ne može uspoređivati sa odnosom o kojem govorimo u vezi sa različitim akulturacijskim, integracijskim i ostalim modelima o kojima se naveliko raspravlja u modernim zapadnoeuropskim društvima – rekao je Hasanbegović.
Nikoga iz političkog vrha
– Pozdravljam vas uime Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i organizacijskog odbora službenog programa obilježavanja stote obljetnice institucionalnog islama u Hrvatskoj – naglasio je na otvorenju izložbe “Modra rijeka, raznobojni pritoci – Participacija i recepcija umjetnika bošnjačkih korijena u Hrvatskoj” u muzeju Mimara muftija Aziz ef. Hasanović, implicirajući da izložba koja se istodobno otvarala na Trgu žrtava fašizma nije dio njihova programa. Zahvaljujući svima koji su omogućili da se izložba održi, posebno je istaknuo Grad Zagreb čiji su predstavnici uključujući pročelnika za kulturu Ivicu Lovrića prisustvovali otvorenju. Ministarstvo kulture samo je nabrojano s ostalim pokroviteljima: predsjednicom RH, Vladom, Saborom i Gradom Zagrebom.
Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Bandića Vesna Kusin.
-– Pripala mi je iznimna čast da vas pozdravim uime ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, u ime gradonačelnika Milana Bandića i svoje osobno – rekla je Vesna Kusin, iznenadivši dio okupljenih.
Akademik Tonko Maroević naglasio je da nas stotinu godina razumjevanja i tolerancije obvezuje da nastavimo tu tradiciju, ističući kako manjine doprinose bogatstvu kulture u kojoj živimo i djelujemo. Zanimljivo je bilo primijetiti da na otvorenju ove važne izložbe nije bilo predstavnika državnog političkog vrha – među uzvanicima se isticao samo bivši ministar kulture Božo Biškupić, iz čije je privatne zbirke posuđen značajan dio eksponata. Najveći udio od 70-ak izloženih djela 22 ugledna bošnjačka autora posuđen je ipak iz zbirke akademika Asima Kurjaka.•
>> Hasanbegović: Moderna Hrvatska nije sljednik NDH, nastala je 1990.
>> Ministar Hasanbegović izrazio sućut obitelji Otta Reisingera
Samo je jedna izložba posvećena Stotoj obljetnici od priznanja islama u Republici Hrvatskoj, ona u Mimari na kojoj je izloženo sedamdesetak radova najpoznatijih muslimana-slikara. Izložda Zorana Filipovića doista nema veze s proslavom ove značajne obljetnice naprosto zato što je rađena za druge svrhe i prikazuje se u svijetu gotovo tridesetak godina.