Na retrospektivnu izložbu jednog od najvažnijih srednjoeuropskih medijskih umjetnika današnjice, i pionira hrvatske medijske art avangarde Ivana Ladislava Galete morali smo otići, iako s rukom u gipsu. U Muzeju suvremene umjetnosti dočekao nas je susretljivo, ponio torbice i odmah vidio da je muka u hodu tako bilježiti što nam govori i pokazuje. – Ima toga puno – rekao je i predložio pomoć. Iz svog ciklusa “Kretanje” izvukao je invalidska kolica, posjeo me na njih i vozio od izloška do izloška. Divota! Kad je bilo gotovo pridigla sam se i odšetala s izložbe. Čistačica koja je vjerovala da Galeta vozi nepokretnu osobu umalo je pala u nesvijest od iznenađenja. Bilo je to zaista komično. I sasvim u Galetinu stilu!
Iznevjereno očekivanje Galetin je umjetnički credo. Više od 40 godina radi on umjetničke projekte multimedijskog karaktera, priređuje programe drugih autora i tumači medijsku umjetnost, a sada je i predaje na ALU! S kustosom svoje retrospektive u MSU Tihomirom Milovcem vodio je tihi rat za svaki zahtjev, ali je “Uvod u Krajolik nulte točke”, kako glasi naziv izložbe, ispao na kraju prava likovna senzacija! Galeta je dosadno pedantan, neumoljiv, ali mu je izložba zato fantastična! Mnogi Galetin rad doživljavaju kao eksperimentiranje, istraživanje, nizanje otkrića... Pogrešno! – Ma, uopće nije o tome riječ! – kaže nam. – Ja ne otkrivam, ja konstatiram! Gotovo tisuću izložaka to i dokazuje. Galeta čini vidljivim stvari koje postoje, ali ih nismo svjesni, ne vidimo ih dok ih on ne učini vidljivima za nas. Intervencije mu najčešće nazivamo dosjetkama. Putem njih Galeta nas uči skrivenim istinama, zakonitostima i mogućoj stvarnosti.
Snimio je tako nakrivljene prometne znakove kao da su ravni, zbog čega se krajolik čini nakrivljenim! Manipulacijom dolazi do logike radeći u mnogim medijima – s filmom, videom, fotografijom, novim medijima. U Bostonu je napravio slavnu instalaciju s televizorima kojima je tretiran zvuk u likovnom smislu! Jasno da je nagrađivan i da je stekao svjetsku reputaciju još dok je niz godina, od 1977., pionirski vodio MM centar u zagrebačkom Studentskom centru – kultno mjesto nove medijske kulture i umjetnosti kojoj je 1993. osnovao i kolegij na ALU.
Fascinantno je vidjeti i goleme teke-knjige u kojima je koncipirao svoje radove, među kojima je znameniti “prošireni” film “PiRâMídas”. One otkrivaju koliko je Galetin genij utemeljeno povezan s prirodnim znanostima, odnosno učenjima matematičkih/geometrijskih, ezoterijskih i drugih genija!