Karlovačka kazališta publika, prva u Hrvatskoj, danas će na daskama Gradskog kazališta Zorin dom gledati premijeru komične predstave "Pračovjek" koju je pripremio Peđa Gvozdić, glumac i redatelj karlovačkog Zorin doma.
Riječ je o komediji "Defending the Caveman" koja je u svijetu postigla golem uspjeh, a jedna je od najizvođenijih one man show predstava u povijesti Broadwaya i Las Vegasa. "Pračovjek" je do sada preveden na 26 jezika, sada i na 27., hrvatski jezik, izveden je u više od 52 zemlje, trenutno je u svijetu igra 50-ak glumaca, a u Hrvatskoj će ovu priču o žensko-muškim odnosima od davnina do danas, ispričati Karlovčanin Peđa Gvozdić.
– Prije tri godine doznao sam za taj tekst od kolega iz Slovenije, jedino gdje se ova predstava izvodi u našem okruženju. Odavno imam ideju i želju složiti neku monodramu jer to je zapravo forma u kojoj možeš potvrditi gdje si i što si kao glumac, to je potvrda tvog rada. I inače to volim; obožavao sam Zijada Sokolovića, gledao sam ga stotine puta, pa Vilija Matulu u "Münchhausenu", uglavnom to je vještina gdje zanat moraš pokazati u najboljem svjetlu u kojem to možeš. Onda je došla korona, sve je stalo, pa sam odlučio ovu monokomediju pripremiti za svoj jubilej. Nakon deset godina profesionalnog rada u Zorin domu i deset godina profesionalnog ansambla u kazalištu, u kojem imam 600 predstava, 17 vlastitih režija, hrpu nagrada s kolegama, bilo je vrijeme i za monodramu, u ovom slučaju monokomediju – govori nam Peđa Gvozdić, koji je i voditelj profesionalne produkcije u Gradskom kazalištu Zorin dom. Izvorni je tekst malo promijenio, za što je dobio posebno odobrenje, tako da će neki detalji ove priče, koja traje oko sat i pol, imati i domaći, hrvatski prizvuk.
– Priča je to o čovjeku koji je izbačen iz kuće, zapravo se sam izbacio više iz inata nakon svađe sa ženom. Inače je opčinjen prapoviješću i govori o prapovijesti kao o vremenu kada su muškarci i žene bili više povezani, ovisni jedni o drugima, povezuje to vrijeme s današnjim, govori o promjenama, iako smo, zaključuje, danas više-manje kao potrošna roba, bez kompromisa. Ima tu jako puno živopisnih detalja i uvjeren sam da će se publici svidjeti. Ideja mi je i želja s ovom monokomedijom, nakon hrvatske praizvedbe u Karlovcu, gostovati diljem Hrvatske – najavljuje Gvozdić.
A za karlovački Zorin dom i njihove profesionalne predstave diljem Hrvatske jako dobro znaju, s obzirom na niz nagrada koje su do sada osvajali na domaćim i stranim festivalima. Peđa je jedan od šest profesionalnih glumaca zaposlenih prije deset godina u Zorin domu. On i Giulio Settimo, kao diplomirani glumci i lutkari iz Osijeka, započeli su priču kojom su, među ostalim, i trajno povezali Karlovac i Osijek s obzirom na to da su svi glumci Zorin doma zvanje stekli upravo na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu.
– Naša ekipa danas ima 20-ak aktivnih predstava, lutkarske, dječje i one za odrasle, od kojih je zadnja koju smo postavili lanjskog listopada psihološka drama "Bez trećeg". Stalno rastemo, a zadnja predstava koja je jako odjeknula je predstava "Semafor". U travnju ćemo s njom, primjerice, biti u četiri HNK: u Šibeniku, Rijeci, Osijeku i Splitu. Najstarija predstava, koju izvodimo i danas, je lutkarska predstava "Još si zelen" – to nam je prva predstava namjenski napravljena za Zorin dom. Prije toga su bili "Najbolji prijatelji", predstava koju smo Giulio i ja donijeli kao diplomski rad u Karlovac. Ta je predstava prešla 100 izvedbi. Presedan je, primjerice, za kazalište naše veličine što smo u jednoj godini ušli na dva jaka festivala: na Mali Marulić ušli smo s predstavom "Dislajk", a na Marulićeve dane s predstavom "Semafor". Mislim da je to presedan za jedno manje kazalište gdje su isti autori, redatelji i glumci. Od nas šestero, troje su autori i glumci – navodi sugovornik.
Za ljeto najavljuje novi hit koji priprema s kolegama – predstavu s temom Asterixa i Obelixa.
– Modificirat ćemo priču, naravno, jer do autorskih je prava nemoguće doći. No, napravit ćemo karlovačku verziju priče koja će se zvati nekako karlovački. Nećemo imati Gale i Normandiju, nego ratove s Turcima na ovim prostorima. Nećemo imati obelisk, već naš karlovački Miljokaz, galsko je selo na Dubovcu... Dakle, sve će u toj komediji asocirati na poznati film; glavni će likovi imati sličnu odjeću, ali, recimo, s plavim kockicama. Nas će deset biti u toj priči: naš ansambl i još četvero vanjskih glumaca i tom ćemo predstavom proslaviti deset godina svog ansambla – najavljuje P. Gvozdić.
Ono po čemu je karlovačka ekipa također jedinstvena u Hrvatskoj je organizacija InPuT Festa koji su lanjskog svibnja prvi put organizirali i koji je odlično odjeknuo u javnosti i kazališnim grupama u Hrvatskoj. To je jedini međunarodni lutkarski festival u Hrvatskoj koji se organizira izvan Zagreba.
– Oduvijek sam lutkarski festival htio dovesti i u Karlovac, s obzirom na to da smo Giulio i ja te ekipa puno iskustva stekli diljem svijeta po festivalima, na kojima smo i osvojili hrpu nagrada te postigli značajne rezultate. Tim više i što smo valjda jedini ansambl u Hrvatskoj gdje su svih šestero članova našeg ansambla diplomirani glumci i lutkari. Dakle, to nam je bio logičan korak, a imamo i odličnu lokaciju: Karlovac je svima na pola puta. Lutkarske smo predstave na lanjskom festivalu, a tako će biti i ove godine, izvodili diljem grada: u Paviljonu, na obali rijeke, sve je to u blizini kazališta i to je glumcima bilo odlično. Moja je ideja da naš InPuT izraste u nešto što ima tradiciju, poput šibenskog Dječjeg festivala, s tom razlikom što naš ima i lutkarske predstave za odrasle, tako da i za 50-ak godina i kada nas ne bude, netko festival radi kao autentičnu karlovačku priču – kaže glumac. Ove će godine publika moći gledati deset lutkarskih predstava, lani ih je bilo sedam.
– Imali smo prijavljenih više od 30 predstava iz Hrvatske i drugih zemalja. Imat ćemo goste iz Izraela, Ljubljane te kolege diljem Hrvatske, a s Varšavom još pregovaramo. Vjerujem da će publika biti zadovoljna – dodaje Peđa Gvozdić. Kaže kako mu je drago što je u tih deset godina vidio da je puno klinaca odraslo uz njihove predstave, da pamte neke lutkarske predstave koje više i ne izvode, a danas su "fakini" od 15 i više godina koji su u publici nekih novih predstava.