Bijeg ljudi pod Zemljinu površinu prastara je koncepcija opstanka. Svi koji su zavirili u podzemlje turske Kapadokije, kamo su stoljećima bježali vjerski otpadnici svih vrsta, upoznali su podzemni svijet u kojem je život tekao baš kao i na zemlji. Tamo je bilo sve... od spavaonica, škola i ludnica pa sve do vinarija. Upravo u takav svijet vodi nas Hugh Howey u svom “Silosu” (urednik Tomislav Zagoda, prijevod Maja Klarić, Znanje, 139 kuna).
Priča je to o Zemlji budućnosti. Dogodila se apokalipsa, o kojoj preživjeli zapravo ne znaju ništa. Nekadašnji život postoji tek u dječjim slikovnicama i legendama o kojima je zabranjeno pričati. Na površini više nema ljudi, plodnog tla, kisika... opstanka. Život se odvija pod zemljom, u tehnološki naprednom podzemnom gradu, raspoređen po bezbrojnim katovima koji vode prema dnu. S vrhu Silosa može se vidjeti razoreni vanjski svijet. Kazna za sve prijestupnike je izgon u taj svijet, progon u sigurnu smrt, a zločinci prije smrti imaju samo jedan zadatak – očistiti leće kamera koje snimaju taj zastrašujući prizor.
Priča “Silosa” počinje kada omiljeni šerif dobrovoljno izlazi na površinu, nakon godina žalovanja za voljenom ženom. Ona je “poludjela” i krenula van nakon što je pronašla “nešto” skriveno, zakopano duboku u serverima Silosa, a njezino tijelo samo je jedan obris u opustošenu krajoliku. No, kada gradonačelnica za novog šerifa izabere mladu ženu koja stiže sa samog dna Silosa, iz svijeta učinkovitih mehaničara, počinje se razotkrivati mreža laži. Što je zapravo Silos? Tko su krivci za sve te laži koje se govore generacijama rođenim pod zemljom?
Odgovori se na kraju ovog romana tek naziru, uobličeni u početak neke nove, još uzbudljivije priče jer se radnja tek zahuktava. To je prva od devet Howeyevih priča. On piše stalno držeći tenziju romana na visokoj razini, prebacujući priču na različite likove. Iznenađuje u svakom poglavlju, što pokazuje da je Silos zapravo sjajno osmišljen svijet za koji je prvi roman iz serije tek mamac i pozivnica. Sjajan je to SF, sjajan po svim pravilima žanra, ali i apokaliptičnoj budućnosti u koju se nije teško uživjeti. Priča je to koja će, definitivno, privući ljubitelje žanra, ali i sve one kojima znanstvena fantastika nije ni na sredini ljestvice literarnih prioriteta.
O njezinoj uzbudljivosti, ali i posebnosti svjedoči i činjenica da ćemo uskoro imati prilike gledati i filmsku verziju. Naime, autorska prava za filmsku adaptaciju već su otkupili majstori žanra – Ridley Scott i Steve Zaillian.