Punih 37 godina nakon zadnje izložbe u Šibeniku u Galeriji Matija, Šibenčani opet imaju priliku gledati uživo slike Mersada Berbera. Njegova izložba “Allegro Vivace” otvorena je u Galerije sv. Krševana u sklopu 61. Međunarodnog dječjeg festivala, a nastala je u suradnji te Galerije, MDF-a i Fondacije Mersad Berber koja stoji i iza njezina postava.
Odabrana su mahom ulja na platnu sa slavnim motivima flore, konja i infantkinja, naslikana u ambijentu dalmatinskog Mediterana u Dubrovniku, jednog od gradova u kojima je za života Berber živio i stvarao.
Znamo da je Mersad Berber stvarao radoholičarski i brzo, a iza sebe ostavio je nevjerojatno velik opus. Rođen je u Bosanskom Petrovcu u BiH 1940., slikarstvo je diplomirao na Akademiji u Ljubljani, bio je i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, a posljednjih 20 godina (do smrti 2012.) proživio je i stvarao u Zagrebu i Dubrovniku. Teoretičari umjetnosti smatraju ga virtuozom i jednim od najautentičnijih predstavnika neoklasicizma na suvremenoj svjetskoj likovnoj sceni. Njegovi radovi nalaze se u brojnim javnim i privatnim zbirkama i muzejima diljem svijeta.
Cijeli život zanimala ga je estetika lijepog. Volio je govoriti da najradije slika konje, ptice i žene, što se vidi i na ovoj šibenskoj izložbi. No itekako su ga zanimale i marginalizirane strukture. Recimo, konstantno se na njegovim slikama u pojedinim ciklusima ponavlja motiv omiljenog mu modela, Roma Beriše kojeg je slikao 20 godina, pa tako i u ciklusu u kojem je Berber, po mnogim kritičarima bio i najfascinantniji – u “Velikoj alegoriji o Srebrenici” koju je slikao od 1998. do 2009. godine.
– Nakon kaosa balkanskih ratova devedesetih godina prošlog stoljeća postigao je međunarodnu slavu dotad nepoznatu umjetnicima iz njegova dijela svijeta, izložbama u Londonu, Hamburgu, Istanbulu, Chicagu, Abu Dhabiju, Moskvi, Madridu, Zürichu i New Yorku. Time je potvrdio da se radi o univerzalno relevantnom umjetniku koji koristi fascinantno bogat postmoderni simbolički jezik. Posljednja važna izložba prije njegove smrti bila je velika retrospektiva, koja je obuhvatila cijelu njegovu karijeru, održana 2009. godine na CaixaForumu u Barceloni. Njegova postignuća bila su još izuzetnija jer je bio Bošnjak – član muslimanske zajednice u Bosni, koja ima snažan etnički identitet, ali bez svoje države. U tom smislu, on je bio i ostao gost gdje god da je izabrao da živi – kazao je u povodu šibenske izložbe likovni kritičar i kustos Edward Lucie Smith.
Berberova se djela često ne bave jednom jedinom slikom, nego sjedinjenjem slika: u nekim slučajevima jednostavno su postavljene jedna pokraj druge, u drugima to su slojevi jedne slike povrh druge. Tako često izgleda kao da odražavaju neke od složenosti balkanske kulture i prošlosti. Berber je osjećao i snažnu odanost vrijednostima talijanske renesansne umjetnosti, što objašnjava zašto su njegova djela u Italiji uvijek nailazila na toplu dobrodošlicu – zbog svoje sličnosti s talijanskim pokretom pittura colta. Izložba u Šibeniku traje do 15. srpnja.