Kad je 23. ožujka ove godine ekipa “arheoloških kopača” tvrtke Geoarheo na mjestu buduće poslovne zgrade u Vinkovcima naišla na jamu s ostavom koja je krila pravo srebrno blago, nije se ni slutilo da je riječ o jednom od najvažnijih arheoloških nalaza svih vremena u Hrvatskoj! Jasno je da će taj nalaz izložen u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt obilježiti Međunarodni dan muzeja! Izložbu “Srebro antičkih Vinkovaca – arheološki nalaz ostave blaga” otvorit će u petak u podne ministrica kulture RH prof. dr. sc. Andrea Zlatar! Jučer je dio toga blaga predstavljen novinarima.
Uzbudljivo ga je bilo vidjeti baš sad, prije restauracije, još mutnih površina, još s tragom povijesnih naslaga... Takvog ga je vidio i Šime Vrkić, koji je rukovodio ekipom koja je arheološki obrađivala teren prije nove zgrade koja treba niknuti na tom terenu. Još je uzbuđen zbog nalaza i još radi na tom iskopu.
U dvorištu, s bocama
– Nismo odmah prepoznali da je riječ o tako vrijednom nalazu – rekao je za Večernji list. – Mislili smo čak da su komadi iz novijeg doba (a ne iz druge polovine 4. stoljeća, kako se sada procjenjuje). Posude su bile sjajne, a samo neke korodirane. Po oblicima smo zaključili da bi to moglo biti puno starije nego što je odavao prvi dojam. Radili smo na samom rubu terena punog boca i šute i zato nismo odmah shvatili da smo iskopali dugo skrivano blago! Blago je bilo u velikoj posudi prekrivenoj pladnjevima. Izložili smo ga nakratko u Vinkovcima. Mediji su brujali. Nije se pretjeralo s ocjenama nalaza koji je možda pretjerano usporediti sa Seusovim blagom, ali je sigurno da je nalaz jedan od najznačajnijih u svijetu! Proveli smo dodatna istraživanja, našli kontekst, zaključili da je blago zakopano u dvorištu ili vrtu zgrade koja se morala nalaziti u blizini. Najvjerojatnije je to bila kuća vlasnika blaga – kazao nam je Šime Vrkić.
Tko je zakopao blago?
Jama u kojoj su našli blago počinjala je na dubini od oko 0,7 metara, a završavala na dubini od 1,7 metara. Stajalo je na dnu popločanom četirima rimskim opekama. Svim tim pojedinostima bavio se i još se bavi kustos antičke zbirke Gradskog muzeja Vinkovci i kustos izložbe. Otkriva nam da je riječ o 48 komada posuđa i jednoj gemi, ukupne težine od 38 kilograma srebra! No od “kilaže” puno veća vrijednost, dakako, leži u umjetničkom obrtu, u vještini potrebnoj za izradu tih predmeta. Pitamo ga da procijeni nalaz: – Jako su rijetki takvi nalazi – kaže Vulić. – Nije svako kućanstvo imalo takav komplet posuđa. Naša je ostava druga najveća ostava ovog tipa u Europi! Najveća je ona iz Kaiseraugsta, mjesta u Švicarskoj, koja broji više od 80 komada! Treća je po veličini iz Mildenhalla, mjesta u Velikoj Britaniji, gdje su nađene posude bogatije ukrašene od naših, ali malobrojnije. Izuzetno je značajan nalaz Hoxne, također iz Britanije, sa 15 tisuća komada novca i sitnijih predmeta, a bez velikih ili bar većih posuda – kaže Vulić. Dakako da struka razmatra kome je mogla pripadati ta zbirka predmeta. Vulić kaže: – Bio je to ili netko iznimno bogat ili je posrijedi nešto puno češće, činjenica da su takve ostave bile carski darovi visokim dužnosnicima, najčešće vojnim, no ni civilni nisu isključeni. No moguće je da je i više vlasnika, a da je jedna osoba na legalan ili ilegalan način skupila sve to i zakopala. Bojim se da iduće četiri godine nećemo dobiti odgovore na tu enigmu – jasan je kustos Hrvoje Vulić.
Kao što vidimo, već su tada porezima gulili narod :-)