Neću umrijeti nesretan ako ne dobijem Nobelovu nagradu

Ako i ne dobijem Nobelovu nagradu, neću umrijeti kao nesretan čovjek _ rekao je ugledni izraelski pisac Amos Oz koji je sinoć gostovao na Frakturinoj tribini Razotkrivanja u kinu Europa. Više od šest stotina ljudi koji su do vrha napunili Europu gotovo je dva sata uživalo u lucidnom Ozovom razgovoru sa Srećkom Horvatom. _ Kao pisac imam jedinu obavezu da nikada ne napišem istu knjigu dva puta. To je nakon dvadeset napisanih knjiga sve teže _ rekao je šarmantni izraelski pisac zagrebačkoj publici koja je njegove odgovore često pozdravljala pljeskom. Spontani pljesak Oz je dobio kada je rekao da su nemiri u arapskim zemljama izazvani i lošim odnosom prema ženama. A pljeskalo mu se i kada je izjavio da izraelski političari vole u goste pozivati pisce, pitaju ih gdje su pogriješili, slušaju njihove savjete i onda ih u potpunosti ignoriraju. Oz je roman “Priče o ljubavi i tmini” preveden na dvadeset jezika, predstavio kao priču o roditeljima i njihovoj neuzvraćenoj ljubavi prema Europi, rekavši da mu je najdragocjeniji arapski prijevod tog romana. _ Tridesetih godina prošlog stoljeća jedini Europljani u Europi bili su Židovi, a među njima i moji roditelji. Drugi su bili bugarski ili španjolski nacionalisti. Na sreću, roditelji su potjerani u Jeruzalem, jer bi ih inače četrdesetih Europa pogubila _ rekao je Oz, otvoreno govoreći i o samoubojstvu svoje majke kada je imao dvanaest i po godina. _ Bilo mi je teško kada sam sa četrnaest godina napustio oca i otišao u kibuc u kojem sam ostao trideset godina. Kasnije sam se bavio baš onim poslom koji bi mi odabrao i otac, poliglot koji je razumio sedamnaest jezika _ knjigama _ rekao je Oz. I sjetio se da je roman “Moj Michael” u kibucu pisao na zahodskoj školjci po noći u mraku, jer su živjeli u jednosobnom stanu. Kasnije su mu u kibucu dali jedan, a onda i drugi dan za pisanje kada su vidjeli da se od pisanja nešto može i privrediti zajednici. _ Mislim da ideja kibuca nije mrtva, premda ih je u Izraelu sve manje zbog materijalističkog života. Možda se ideja dobrovoljnog socijalizma u kojem nema policijske stanice niti prisile ostvari u nekoj drugoj zemlji _ misli autor koji voli živjeti u pustinjskom Aradu i koji je sve što je naučio o ljudima naučio baš u kibucu. Oz je potvrdio da je glumica Natalie Portman otkupila prava za snimanje filma po romanu "Priče o ljubavi i tmini", te da je on odobrio scenarij.