Hoće li najveći svjetski sajam dječje knjige koji se održava u Bologni od 26. do 29. ožujka ove godine proteći bez hrvatskih nakladnika i autora? Da je situacija alarmantna, potvrdio je sastanak koji su u Hrvatskom centru za dječju knjigu u Zagrebu organizirali Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade i udruga Hrvatska dječja knjiga te Grupacija hrvatskih nakladnika dječje knjige koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Na dvosatnom sastanku bila je brojna delegacija iz Ministarstva kulture, ali se iz HGK, kojem nakladnici dječje knjige plaćaju mjesečnu naknadu, nije pojavio ama baš nitko.
A prema podacima koji su obznanjeni na sastanku, baš je HGK u planovima rada za 2018. za sajam u Bologni namijenio 278.500 kuna. I onda navodno odustao od sudjelovanja na tom sajmu. Gotovo je u isto vrijeme za sajam u Bologni Hrvatska dječja knjiga na natječaju Ministarstva kulture dobila 80.000 kuna koje se mogu utrošiti samo na najam prostora, opremu štanda i transport.
– S time nikako nismo zadovoljni. Nama ne treba novac za najam i opremanje štanda. To je posao s kojim bi se trebala baviti Hrvatska gospodarska komora za koju ne znamo zašto je odustala od Bologne. Nas interesira program na sajmu, dakle dolazak pisaca i ilustratora koji će se predstavljati na hrvatskom štandu kupcima autorskih prava – rekao je Kašmir Huseinović iz Hrvatske dječje knjige, koja već dugi niz godina uspješno organizira nastup hrvatskih dječjih nakladnika u Bologni. Huseinović je potvrdio da su od Ministarstva kulture za sajam u Bologni 2018. tražili ukupno 150.000 kuna, ali im je odobreno samo 80.000 kuna. No, dobra je vijest da su na vrijeme rezervirali prostor za hrvatski štand na Bologni 2018.
Tko pali slikovnice?
Predstavnice Ministarstva kulture rekle su da Hrvatska dječja knjiga može tražiti prenamjenu odobrenih sredstava ili njihovo povećanje za sajam u Bologni, ali i da trebaju tražiti i druge sufinancijere osim Ministarstva. Neki nakladnici dječje knjige najavili su da će od HGK tražiti sufinanciranje nastupa u Bologni, a odgovor na pitanje zašto je Komora odustala od organiziranja sajma u Bologni zatražit će Hrvatska dječja knjiga i Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade.
– Moja naklada Semafora mjesečno Hrvatskoj gospodarskoj komori plaća 49,37 kuna i što dobiva za to? Kao hrvatska književnica nikada nisam službeno bila ni na jednom sajmu. U Bologni sam bila privatno s Kašmirom kada smo bili zemlja gost i kada smo u službenom katalogu promicali strane autore. Pa koja to još zemlja radi? Ima li šanse da ja kao predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade u Bolognu pošaljem odličnu ilustratoricu Anu Kadoić – zapitala se Silvija Šesto koja je najodlučnije protestirala što je na dječjem fašniku u Kaštelima pred razdraganom djecom spaljena slikovnica.
– Ne zanima me sadržaj te slikovnice. Zanima me činjenica da je spaljena, pa se nadam da je Ministarstvo kulture već napisalo dopis protesta. Tamo gdje spaljuju slikovnice vrlo lako mogu spaljivati i ljude – rekla je Silvija Šesto i ustvrdila da je ne zanimaju birokratske fraze kada se ne zna stvarna situacija na terenu, gdje škole u manjim mjestima ne mogu pozvati dječje pisce u goste.
– Poticanje čitanja počinje od majčina trbuha, a naši su vrtići crna rupa jer nemaju sredstava za nabavu dječjih knjiga i slikovnica – kaže Silvija Šesto.
Rade na akcijskom planu
Maja Zrnčić, koordinatorica Ruksaka za kulturu i Nacionalne strategije za poticanje čitanja iz Ministarstva kulture, rekla je da se ubrzano radi na akcijskom planu za tu strategiju za ovu godinu. Na tome rade povjerenstva s 32 člana, a u pripremi su i natječaji za znatna sredstva iz Europskog socijalnog fonda.
Tužno je odjeknula i činjenica da Društvo hrvatskih književnika ukida časopis Književnost i dijete, no znatno bolje činjenica da je ove godine za nagradu Grigor Vitez pristiglo čak 97 nominacija.
Dječji nakladnici dogovorili su se da će od Grada Zagreba tražiti obećani besplatni prostor za knjižaru u centru grada koju bi koristili mali nakladnici koji nemaju knjižare. Bila bi to knjižara sa skladišnim prostorom, dakle svojevrsni kanal distribucijske mreže knjiga koji hrvatskom nakladništvu i te kako nedostaje, a koji ne bi bio sužen samo na knjige za djecu i mlade, nego bi obuhvaćao sve zainteresirane nakladnike.