Network of European Museum Organisations (NEMO) još je u svibnju predvidio "dugotrajan dramatični pad prihoda“ sve do kraja godine, a trend pada broja posjetitelja bilježi se u cijelom svijetu od samog početka pandemije.
Mnogima u turističkim područjima prihod je pao 75 do 80 posto i tjedno su gubili stotine tisuća eura, što se i očekivalo nakon što je još prije ljeta OECD predvidio pad globalnih turističkih aktivnosti u rasponu 50 do 70 posto, a kulturni turizam nosi 40 posto svog turizma u Europi.
MDC je u istraživanju usporedio podatke iz srpnja i kolovoza ove i prošle godine u pet tradicionalno najposjećenijih hrvatskih muzeja kojima ljeti strani turisti tradicionalno donose najveći broj posjetitelja.
Cjelovita slika posljedica pandemije tek početkom iduće godine
"Iako ćemo tek početkom 2021., kad saberemo statističke podatke za cijelu godinu od svih muzeja u Hrvatskoj, moći točno odrediti dimenzije pomora broja posjetitelja, podaci o posjećenosti ovih pet muzejskih kuća koje godišnje privuku trećinu svih posjetitelja govore da je u ljetnim, turistički najjačim mjesecima srpnju i kolovozu zabilježen pad od 79,18 posto", ističe Maja Kocijan, autorica teksta o istraživanju MDC-a.
Prema godišnjoj statistici MDC-a, posljednjih godina među prvih pet najposjećenijih hrvatskih muzeja najčešće se izmjenjuju Arheološki muzej Istre u Puli i Muzej grada Splita, pod kojima su naši najatraktivniji antički spomenici Arena i Dioklecijanovi podrumi, Dubrovački muzeji, a u Zagrebu Klovićevi dvori i Muzej prekinutih veza.
Veliku posjećenost također bilježe i Tehnički muzej Nikola Tesla kao i Muzeji Hrvatskog zagorja, no njima inozemni turisti ne čine glavninu publike.
Kako je izvijestio MDC, Dubrovački muzeji 2019. u srpnju i kolovozu imali su 84.480 posjetitelja, a ove godine 18.197 ili minus od 78,4 posto, Muzej grada Splita prošle je godine u dva mjeseca u srcu sezone zabilježio 99.761 posjetitelja, a ove 15.589, što je pad od 84,3 posto,
Arheološki muzej Istre, godinama apsolutni šampion posjećenosti ovog je ljeta izgubio 55,6 posto posjeta i pao u ljetnim mjesecima sa 247.344 na 109.687.
Galerija Klovićevi dvori, iako zbirno bilježi porast od 13 posto sa 17.555 na 19.861 posjetitelja, u svom izvješću pojašnjava da je 17.000 posjetitelja 'zarađeno' promjenama izazvanim pandemijom i potresom koje su Baš Naš festival pomakle s lipnja na srpanj i vratile u njihove vanjske prostore Večeri na Griču i Ljetnu scenu Amadeo.
Što se tiče posjeta izložbama u Klovićevim dvorima i Kuli Lotrščak - sa 16.555 prošlog ljeta pao je na 1.361 ove sezone.
Kako se navodi, prošlog ljeta izložbu Nematerijalne kulturne baštine BiH u tom su muzeju posjetile tri tisuće, a onu Nine Vranića 203 posjetitelja, izložbu Miljenka Domijana posjetilo je 36 posjetitelja, a 8. Hrvatski biennale ilustracije 103 posjetitelja.
Drastičan je i pad posjeta Kuli Lotrščak - dok je prošle godine u srpnju Kulu posjetilo 5.037, a u kolovozu 8.315 posjetitelja, ovo ljeto u dva mjeseca za tu poznatu zagrebačku atrakciju prodane su samo 1.222 ulaznice.
"Kad se sve sabere Galerija Klovićevi dvori imala je ljetos, mimo manifestacija, svega 8,9 posto svog prošloljetnog prometa", zaključeno je.
Muzej prekinutih veza izgubio je zbog koronavirusa 85,9 posto posjetitelja - od prošlogodišnjih 34.045 posjetitelja u srpnju i kolovozu pali su na 4.788, što se podudara s podacima Hrvatske turističke zajednice - u srpnju 2020. grad Zagreb zabilježio pad od 76 posto dolazaka turista u odnosu na isti mjesec prošle godine.
MDC je objavio i što taj pad znači onim muzejima koji ozbiljno zarađuju na ulaznicama, a to najbolje pokazuju podaci koje im je dostavio Darko Komšo, ravnatelj Arheološkoj muzeja Istre.
Taj je muzej na svim svojim lokalitetima prošlog ljeta u srpnju i kolovozu zaradio na ulaznicama 8,4 milijuna kuna, a ove godine u istom razdoblju 4,5 milijuna, odnosno gubio je ljetos svakog tjedna gotovo 150 tisuća eura.
"Podaci će na kraju godine biti još sumorniji jer sezona je prošla, COVID nažalost nije, školski posjeti i izleti su na čekanju, a većina zagrebačkih muzeja ostaje zatvorena", ustvrdila je Kocijan.
Po njezinim riječima, hrvatski muzeji, poput onih u cijelome svijetu, pogođeni su nezapamćenom krizom, no za razliku od kolega iz najrazvijenijih zemalja svijeta hrvatski muzealci za sad nisu osjetili strah od otpuštanja.
"Uz pomoć i podršku osnivača koji muzejima moraju pomoći da opstanu treba se, što bi rekao Držić, vremenu 'akomodavat' i ovo doba kada je rad s korisnicima smanjen iskoristiti za sve ono za što 'nismo imali vremena', od inventarizacije do digitalizacije i stvaranja novih digitalnih sadržaja, aktivnosti i usluga kojima u 'novom normalnom' raste vrijednost, značaj i utjecaj", zaključila je.