Već bismo i prema prijašnjim tematsko-povijesnim izdanjima Croatia Recordsa koje je kao urednik i izbornik potpisivao Siniša Škarica, mogli zaključiti da će zbirka “Gabi Novak – Diskobiografija Vol. 1” biti na prije postavljenoj razini, a ovaj put u završnom rezultatu ima i novosti. Doslovno novosti, je se na ukupno 12 planiranih diskova zbirke nalaze i 23 prije nikad objavljene snimke Gabi Novak. S obzirom na njezinu popularnost, one bi mogle zanimati ne samo pasionirane kroničare pop-kulture nego i širu publiku. Jer koja to publika nije pratila Gabi Novak u barem nekom dijelu karijere, a neki i od samog nastanka domaće estrade krajem pedesetih?
Iako su mnogi njezini materijali već objavljeni, sad su skupljeni na jednom mjestu, što prvi dio “Diskobiografije” sa 116 snimaka čini domaćom verzijom iscrpnih svjetskih box-setova – premda je šest diskova zapakirano u malu plastičnu kutiju, a ne u veliki karton kao nekada – koji ne koriste samo poznate dionice rada neke pop-zvijezde nego i one neobjavljene. Ono što je o Gabi Novak poznato, poznato je odavno, ali nikad nije suvišno isticati vrijednosti prve dame domaće pop-glazbe i elegantne domete koje možete čuti na ovih šest CD-ova.
Najveća mana domaće diskografije, ujedno i vječni feler u izgubljenoj domaćoj rock i pop-povijesti, krije se u činjenici da su izbrisane mnoge povijesne snimke koje su mogle postati “dodatak” na novim reizdanjima, recimo, poznatih albuma uživo iz Kulušića. Sve ono što smo kao klinci slušali u radijskim emisijama “Po vašem izboru”, čitave koncerte, prebrisano je nebrigom i nije sačuvano, pa su i bilo kakve dodatne, neobjavljene snimke iz Režije 4 u Šubićevoj, studija u kojem su snimani mnogi domaći rock-albumi početkom osamdesetih, netragom nastali.
Srećom, u arhivima bivšeg Jugotona, današnjeg Croatia Recordsa, u slučaju Gabi Novak situacija je bolja, a i neke presnimke s televizijskih festivala, ili iz ranih filmova, koje su se našle na “Diskobiografiji”, prvi put donose neka dodatna poglavlja u poznatom opusu. I dok je Arsen Dedić zbog golemog značaja zasluženo antologiziran nekoliko puta, “Diskobigrafija” je prvi dio antologije Gabi Novak, nakon koje slijedi još šest diskova u idućem izdanju i “Knjiga o Gabi”, koju je Škarica pametno proširio i izvukao iz bilješki pisanih za ova izdanja.
Još bolje, “Diskobiografija”, koja započinje 1957. godine, ne donosi samo najpoznatije zimzelene evergrine Novak, nego i manje slušane filmske i jazz-teme, tek sada na diskovima objavljene nastupe sa zabavnoglazbenih festivala, suradnje s kolegama, novije nastupe s Matijom Dedićem, ukratko, povijesne snimke koje svjedoče o zanimljivoj karijeri. Od 52 sekunde duge uvodne “Teme iz crtanog filma Benko Kremenko” iz 1957. do “Zagreb mi daje” sa Chansonfesta 2011., “Diskobiografija” donosi dosad na nosačima zvuka neobjavljene teme poput “Jedna mlada dama” iz klasičnog filma “Ljubav i moda” 1960., “Sad mi pričaj lude stvari” iz filma “Žuta” 1973., snimke s nastupa u šezdesetim i sedamdesetim godinama, sve do pjesme “Netko čeka na tebe” iz filma “Šavovi” 2019. Ostalo će se naći na drugom dijelu “Diskobiografije”, uključujući duete, singlove, odabrane albumske snimke i kronološki posljednju snimku “Sanjaj jedini” iz 2019.
I ova kolekcija nakon najnovijeg resetiranja situacije potvrđuje odavno poznatu činjenicu, da se kao vlasnica jednog od najelegantnijih domaćih glasova, Gabi Novak tijekom duge karijere nije puno gubila među prijetećim raspuklinama domaćeg estradnog gliba. Već prvi album iz 1960., naslovljen “Pjeva Gaby Novak” svjedočio je o majstorskim interpretacijama, ali i tome kako se i u ranoj fazi karijere znala orijentirati prema ambicioznim putokazima.
Prvi put javno je nastupila sa Zabavnim orkestrom Bojana Adamiča u Ljubljani, 8. travnja 1957. Već desetak dana poslije, ponovno uz Adamičevu pomoć, debitirala je u Zagrebu, u Domu armije. Adamič je Gabi Novak zapazio ranije iste godine u studiju Zagreb-filma – gdje je ilustrirala crtanjem, ali i pjevanjem tema u crtanim filmovima – kada je odabirao glazbu za animirani film “Gost”. Iduće je godine pozvana pjevati pjesmu “Sretan put” Ljube Kuntarića u filmu “H-8” Nikole Tanhofera, a nastupila je i kao debitant na festivalu “Zagreb 59”, na kojem je s pjesmom “Ljubav ili šala” Milutina Vandekara osvojila prvo mjesto. “Da sve odjekne snažnije” – zapisao je Škarica o tom festivalu u bilješci reizdanja CD-a “Pjeva Gaby Novak 1958.-1960.” i u knjizi o Jugotonu “Tvornica glazbe – priče iz Dubrave” - “prvi put u izravnom prijenosu, posredstvom radija i televizijskih kamera, koje su, istina, donosile sliku tek rijetkim domovima s čarobnom kutijom. Iznenadna životna dilema, crtanje ili pjevanje, bila je zaključena”.
No, budućnost Gabi Novak baš je tu bila otključana, a zvuk te budućnosti čuje se i s ovih šest diskova.
Sve je zapravo išlo brzo i temeljito. Godine 1959. Gabi Novak objavljuje prvi EP s četiri prepjeva u aranžmanima Miljenka Prohaske, na kojem su i spomenute “Sretan put” i “Ljubav ili šala”. Već na “Zagrebu 60” s pjesmom “Ti si moja obala” osvaja prvu nagradu žirija, a s “Meštrovićevim zdencem” prvu nagradu publike i iste godine objavljuje prvi album. Sve ostalo bilo je “Diskobiografska” budućnost, sakupljena i na ovih prvih šest diskova.
Nizozemski Eurosonic Noorderslag (ESNS), jedan od najvećih i najutjecajnijih europskih glazbenih festivala i konferencija, najavio je svoje izdanje za 2021. godinu s više od 100 izvođača i nekoliko desetaka govornika. S ozbirom na pandemiju ovogodišnji ESNS bit će potpuno digitalan, a održat će se od 13. do 16. siječnja, kako bi i 35. godinu zaredom nastavio svoj misiju: promociju i cirkulaciju nove europske glazbe. ESNS objavio je više od 100 europskih izvođača koji će se predstaviti publici, a odabrani su od samog festivala, zatim kao rezultat suradnje NPO 3FM s europskim nacionalnim radio postajama ujedinjenim u okviru EBU-a (Europska radiodifuzna unija), te u sklopu nominacija za dodjelu nagrada Music Moves Europe Talent Awards. Robert Meijerink, voditelj programa ESNS-a, pritom je izjavio: “Promoviranje novih europskih talenata uvijek je bilo u središtu Eurosonica i vidjeli smo kako mnogi izvođači, kao što su Fontaines DC, Celeste, Christine i Queens, Stromae, Dua Lipa ili IDLES, nastavljaju uspješne karijere nakon predstavljanja na našem događaju”. ESNS (Eurosonic Noorderslag) organizira se već 35 godina u nizozemskom Groningenu, te predstavlja ključni događaj za razmjenu nadolazećih europskih glazbenih talenata, s dokazanim iskustvom pomaganja u stvaranju novih izvođača na međunarodnoj glazbenoj sceni. ESNS donosi koncertni i konferencijski program uz brojne mogućnosti umrežavanja i povezivanja. Događaj privlači delegate iz svih dijelova zabavne industrije, uključujući predstavnike više od 400 festivala. Izdanje 2021. bit će digitalno, s fokusom na novu europsku glazbu. Digitalno izdanje ESNS-a donosi u petak nastupe na Eurosonicu i svečanu dodjelu nagrada Music Moves Europe Talent Awards, dok će nizozemski talenti zauzeti središnje mjesto u subotu kada Noorderslag predstavlja najbolje od lokalne glazbene scene. Showcase program festivala bit će potpuno besplatan, a za gledanje je potrebno registrirati se na platformi www.esns.nl/tickets.Najave
Među svim veteranima rock-scene, poput Rolling Stonesa, čija trajnost i neuništivost prijeti da će ih “morati odnijeti s pozornice”, posebna priča su AC/DC. Novi album “Power Up” možda ne donosi nikakve novosti u njihovoj karijeri, a bilo bi ih i besmisleno očekivati, ali reafirmira baš ono po čemu su poznati; goleme količine gitarskih rifova i pjesama koje će njihovi sljedbenici prihvatiti kao ključan dokaz da za buku nikad nije kasno. A zamalo je bilo, jer je 2017., nakon smrti gitarista Malcolma Younga, njegov brat i glavni motor grupe Angus Young ostao bez pjevača Briana Jonsona kojemu su doktori zbog oštećenja sluha zabranili pjevanje, basist Cliff Williams prestao se baviti glazbom, a bubnjar Phill Rudd završio u kućnom pritvoru nakon optužbi za posjedovanje narkotika na Novom Zelandu. Tri godine poslije kao da se ništa (loše) nije dogodilo, sva četvorica uz gitaristički dodatak ujaka Stevieja Younga, AC/DC vratili su se s “Power Up”, trajniji nego Status Quo, a i sa sličnom definicijom u kojoj promjena znači uvredu i odustajanje od izvornih ideala. Album je posvećen je Malcolmu Youngu, koji je i koautor pjesama, kao što je i “Back in Black” 1980. bio posvećen preminulom prvom pjevaču Bonu Scottu. Do danas je to jedan od najprodavanijih albuma svih vremena i biblija (tada) novog hard rocka. “Power Up” neće ostvariti isti utjecaj, jer vremena su drukčija, članovi benda dosta su stariji. Ali su u 40 minuta trajanja uspjeli zapakirati 12 zvučnih bombi promjenjive vrijednosti, koje će se zasigurno dobro prodati. Jer njihova vjerna publika, da ne kažemo vjernici, svojevrsni su ekvivalent onih koji tvrde da je Zemlja ravna ploča. Za njih je jedino važna upravo ovakva okrugla AC/DC ploča i žele baš ovakve, nepromjenjive, iste AC/DC, skupa s Angusom Youngom u kratkim hlačama, ali i s novim rifovima. Da se radi o bilo kojem drugom imenu, bilo bi čudno, no, u slučaju AC/DC sve je staro nenormalno, što je u ovom slučaju normalno.Albumi
