Kako se napominje u najavi, fotografski opus autora kojega ovom izložbom žele uvrstiti u registar hrvatskih fotografa, sadrži gotovo 15 000 negativa, najviše analognih i crno-bijelih, uz pokoji film u boji, Polaroide, i video snimke.
"Broj sačuvanih analognih negativa impozantan je, naročito ako pojmimo da je cijeli Markov opus nastao unutar jedva desetak godina", dodaje se.
Većinom su to njegove privatne fotografije, svakodnevni dnevnički zapisi, putne fotografije s prijateljima, ljubavne priče, tulumi, druženja na Radio studentu, Močvari i drugim klubovima, svojevrsno osobno svjedočanstvo formiranja alternativne umjetničke scene Zagreba, čiji neki od protagonista danas čine okosnicu današnjeg kulturnog djelovanja.
Materijal je prvi put obrađen nešto više od desetak godina nakon autorove smrti, zahvaljujući inicijativi redatelja Ivana Ramljaka, u pripremi i realizaciji njegovog nagrađivanog dokumentarnog filma "O jednoj mladosti" (2020.).
"Čaklović pripada generaciji koja je odrastala u Zagrebu u privremenoj sigurnosti 1980-ih godina, a formirala se u ratnim i poslijeratnim 1990-ima, aktivno sudjelujući, gledano s odmakom današnje perspektive, u razvoju građanskih vrijednosti jednog, kako se to običava reći, tranzicijskog društva", ističu iz Instituta za suvremenu umjetnost.
Marko Čaklović (1977.-2006.) započeo se baviti fotografijom s dvadeset godina te 1998. upisuje studij na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, koji je završio, ali nije nikada nije diplomirao.
Pored fotografije bavio se videom, snimanjem filmova, izrađivanjem kratkih video-klipova, dekadriranjem slike sa filma ill TVa, VJ-ingom, video-instalacijama i live-montažom, "kao popratnim sadržajima zvuku, prostoru ili stanju svijesti".
Kustosice izložbe su Janka Vukmir i Iva Prosoli, a izložba ostaje otvorena do 12. ožujka.
Tijekom trajanja izložbe bit će objavljena popratna publikacija u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti i Društvom hrvatskih filmskih redatelja.