zkm-ova knjiga o ljetu

Nostalgična predstava o djetinjstvu bez mobitela i kompjuterskih ekrana

Nostalgična predstava o djetinjstvu bez mobitela i kompjuterskih ekrana
30.03.2021.
u 10:56
Predstava "Knjiga o ljetu" nastala je u sklopu Projekta Inkubator Zagrebačkog kazališta mladih pruža mogućnost članovima ansambla da se okušaju u raznim aspektima stvaranja predstave.
Pogledaj originalni članak

Zagrebačko kazalište mladih ima Projekt Inkubator, koji je svoju vrijednost posebno dokazao u teatru nesklonom koronavremenu. Riječ je zapravo o platformi koja pruža mogućnost članovima glumačkog ansambla ovog kazališta da se okušaju u nekim novim kreativnim djelatnostima.

Upravo u sklopu tog projekta nastala je i najnovija predstava ZKM-a “Knjiga o ljetu”, namijenjena djeci i mladima. Nju su glumci režirali, odradili dramatizaciju, kreirali scenu, kostime... i svi odreda odradili su odličan posao. Predstava je nastala po knjizi Tove Jansson, finske spisateljice koja je svjetsku slavu stekla svojom serijom knjiga o dobroćudnim trolovima Muminijima. “Knjiga o ljetu” duboko je nostalgična, očita reminiscencija na djetinjstvo autorice koja je dio života provela na osamljenom otočiću usred Finskog zaljeva.

Baš zbog toga ovo je i vizualno zanimljiva predstava za odrasle, posebno za sve nas koji se sjećamo onih ljeta koja smo proveli bez druge djece, samo s roditeljima, bakama i djedovima, bez vršnjaka s kojima bismo se igrali. Baš kao i u ovoj predstavi, bila su to ljeta za maštu, iz današnje perspektive ljeta iz mašte, doslovno nezamisliva klincima koji se “rađaju” s kompjutorskim mišem u ruci. Baš njima mali je otočić iz ove priče, njegove kiše, oluje, lijena poslijepodneva uz drijemež i duga plivanja – čista egzotika.

Taj osjećaj neobičnosti kod dijela gledatelja, kod drugih (s mnogo više godina) pretopit će se u nostalgiju i žaljenje za nekim davno prošlim vremenima, i ta je dvojnost, uz odličan vizualni identitet, glavni je adut predstave. Za to je u prvom redu zaslužna Nadežda Perišić Radović, koja je predstavu režirala te je uz Ivanu Vuković i autorica adaptacije te glumi ulogu bake.

U ostatku autorske ekipe također su dobro poznata glumačka imena: scenograf je Jasmin Telalović, kostimografkinja Barbara Prpić, dok su Pjer i Mara Meničanin autori ilustracija.

Nikša Butijer, koji u predstavi glumi tatu glavne junakinje (bez i jedne izgovorene riječi), na predstavi se okušao kao asistent redateljice. Svi oni sav su svoj kreativni potencijal stavili u službu mašte glavne junakinje priče.

Ona je Sophia, maštovita djevojčica koju je na premijeri ove predstave odlično dočarala mlada Nika Barišić, a u alternaciji će ulogu glumiti i Jana Slamnig.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.