Kroz čitavu povijest “anoniman” autor uglavnom je bio žena, slavna je misao Virginije Woolf. Pokazuje se ona točnom, ne samo na području književnosti i umjetnosti, već i filozofije, znanosti i svih područja djelovanja. Doprinos žena napretku civilizacije stotinama je godina sustavno zanemarivan i nemarno zaboravljan.
No, nepravde se polako počinju ispravljati, a žene izlaziti iz anonimnosti u koju ih je zavila povijest. Godinama njihove priče i sudbine iz naftalina izvlači ekipa portala VoxFeminae. Njihova rubrika “Strašne žene” u kojoj je više od 300 tekstova o ženama poput Simone de Beauvoir, Rosalind Franklin ili Sylvije Plath, prije dvije godine postala je i društvena kartaška igra, a upravo su izdali i novu ekspanziju. U njoj se, uz originalnih 60 karata strašnih žena nalazi i trideset novih – književnica, feministica, umjetnica i novinarki iz Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Irske – a nastao je u okviru projekta Žene o ženama u suradnji s organizacijama iz spomenutih zemalja.
– Prve tekstove o ženama koje unatoč svojim sjajnim postignućima u široj javnosti nisu dovoljno prepoznate, još na preteči portala VoxFeminae.net pisala je književnica Milena Benini, završavajući svaki tekst sa “Strašna žena.” U pisanje tih inspirativnih biografija uključile su se i druge autorice, a članci su prije desetak godina okupljeni u zasebnoj rubrici, koja funkcionira kao svojevrsna enciklopedija koju kontinuirano širimo. Nakon 10 godina rada portala, i osvještavanja činjenice da je portal najprepoznatljiviji upravo po strašnim ženama, razmišljale smo na koji način doći do još šire publike. Pokretačica portala, Gabrijela Ivanov, došla je na ideju društvene igre o strašnim ženama. Bubu u uho ubacila je i svom prijatelju iz djetinjstva, književniku i zaljubljeniku u društvene igre Želimiru Perišu, koji je odmah počeo razvijati pravila igre, a paralelno smo raspisali i natječaj za ilustracije na koji se prijavilo 60 umjetnica iz Hrvatske – ispričala je Željka Vučković iz tima VoxFeminae.
Originalni špil igre “Strašne žene”, osim u web shopu Fierce Women na Etsyju, možete nabaviti diljem Hrvatske, kako u dućanima koji promoviraju domaći dizajn, tako i u knjižarama Školske knjige i Hoću knjigu, ali i u IKEA-i. Jedna partija koju može odigrati dva do šest igrača, traje dvadesetak minuta, a namijenjena je svim uzrastima, od pet godina naviše. Reakcije igrača, saznajemo, isključivo su pozitivne, ljudi su oduševljeni kvalitetom i izvedbom karata, ilustracijama, a posebno edukativnom komponentom igre zbog čega je nastavnici koriste i u školama kao edukativni alat.
Nova ekspanzija tzv. WoW Cards špil proizveden je u limitiranoj ediciji te će biti besplatno distribuiran u edukativne svrhe. Za ilustracije strašnih žena na novim kartama zaslužno je 15 umjetnika iz cijelog svijeta, a za puni užitak igranja, preporučuje se kombinirati ga s originalnim špilom.
– U budućnosti planiramo dodatna proširenja, s obzirom na to da postoji još toliko interesantnih priča žena koje želimo predstaviti na ovaj način. Zaljubljenici u društvene igre predlažu nam kako igru učiniti još zanimljivijom, te za gejmere svakako planiramo u budućnosti igru nadograditi i učiniti je strateški izazovnijom. Planiramo i posebna izdanja za različite regije ili zemlje, ali i dodatne komplementarne proizvode – otkrila je Vučković.
U prvom izdanju karata predstavnice Hrvatske bile su Marija Jurić Zagorka, Ivana Brlić Mažuranić i Nada Dimić, a sada su dodane i književnica Dragojla Jarnević, političarka Kata Pejnović, socijalistica i pjesnikinja Giuseppina Martinuzzi, feministica i novinarka Vinka Bulić, humanitarka Diana Budisavljević, umjetnice Nasta Rojc i Edita Schubert te feministica i antropologinja Lydia Sklevicky. Igrajući tako "Strašne žene", saznat ćete i da je Nasta Rojc utemeljiteljica prvog hrvatskog ženskog likovnog udruženja i žena koja je u Zagrebu u ranom 20. stoljeću otvoreno živjela u vezi s partnericom, Britankom Alexandrinom Onslow. Upoznat ćete se i s djelom Hedy Lamarr, slavne glumice koja je udarila temelje tehnologiji Bluetootha i bežičnog interneta. Tu je i priča novinarke Nellie Bly koja se 1887. prijavila u umobolnicu kako bi razotkrila strašno nasilje i zanemarivanje pacijentica, a kasnije obišla svijet u 72 dana. Karta političarke i pravnice Clare Campoamor otkrit će vam da je bila autorica prvog španjolskog ustava u kojem je osigurala ravnopravnost žena i muškaraca te da je Stephanie Kwolek bila ta koja je izumila kevlar, materijal koji se danas koristi u proizvodnji pancirki.
– Kada pitate nekoga da nabroji pet znanstvenica, vjerojatno će zapeti nakon Marie Curie. Ovim projektom želimo to promijeniti, želimo da što više ljudi sazna za žene koje su pridonijele društvu te se borimo protiv predrasuda o sposobnostima i interesima žena, educiramo, osnažujemo i inspiriramo nove generacije – zaključuje naša sugovornica.
bravo za hdz-sdss koaliciju. proizvodnja mitova ide dalje. možemo to izvoziti kada je sve drugo propalo i pojedeno. sada naša djeca nemaju više straha učiti o tome da je kardinal Stepinac zapravo klimavi zloćko, a Dijana prava zvjezda.