Tema ovotjednog izdanja live stream podcasta 'Dnevni boravak kod Zubera' na platformi R+ bila je hrvatska kinematografija u doba korona krize, ali i nakon nje. U svom je dnevnom boravku Robert Zuber u utorak ugostio državnog tajnika u Ministarstvu kulture Krešimira Partla, ravnatelja Hrvatskog audiovizualnog centra Chrisa Marcicha, predsjednika Društva hrvatskih filmskih redatelja Antonija Nuića te Maju Vukić, predsjednicu Hrvatske udruge producenata.
Razgovor od jednoj od gorućih tema današnjice, sudbini kulture i kulturnih radnika tijekom i nakon svjetske krize, budućnosti filmske produkcije u Hrvatskoj i svim ostalim problemima filmskih djelatnika u ekstremnim uvjetima rada razgovaralo se preko sat vremena, a gosti su odgovarali i na pitanja iz publike.
Krešimir Partl osvrnuo se na problem freelance radnika u kulturnom sektoru, rekavši da bi novi zakon o obavljanju samostalne umjetničke djelatnosti generirao i registar umjetnika.
- Na žalost, neki su bili protiv toga, mislili su da je taj registar nepotreban. Danas vidimo da je itekako potreban. Kroz takve neke registre bi puno brže mogli riješiti ove stvari. Ubrzano ćemo donijeti mjeru kako bi pomogli freelance umjetnicima. Trebamo razmišljati o tri koraka: prvo su subvencije da pomognemo ljudima da prežive ovu situaciju, drugo je da počnu proizvoditi u situaciji kada mjere počnu opadati. Radimo zajedno sa HBOR-om i HAMAG-om kako bi omogućile kreditne linije za kreativni sektor. Država bi sudjelovala jamstvima ili subvencijom dijela kamate i gdje bi mogli dati šansu producentima da pomoću kreditnih linija budu likvidni, tj. da mogu uložiti sredstva u proizvodnju - rekao je Partl.
Antonio Nuić smatra da je nužno ostati realističan u ovoj sitauciji i zajednički stvoriti plan za iduće godine: "Situacija je gadna u cijelom svijetu. Naša djelatnost je u cijelom svijetu potpuno onemogućena i zapravo je neizvjesno kada će biti moguća u onom tradicionalnom obliku kako ju mi poznajemo. Mislim da bi bilo potpuno krivo panično reagirati u ovom trenutku i tražiti brza rješenja i brze mjere. Svima bi nam bilo pametno sjesti i mirno napraviti plan ne za idućih mjesec, dva ili tri, već za iduće dvije do tri godine".
S njim se složila i Maja Vukić, rekavši kako nam je ova situacija pružila mogućnost da stvorimo nešto novo, priliku da se zajednički izgradi novi, bolji sustav: "Definitivno imamo mogućnost stvoriti nešto novo i to je ono što je uzbudljivo, ali imamo pred sobom trenutak realnosti koji moramo preskočiti. To je trenutak da još uvijek ne radimo ništa. Ono što mi sada trebamo napraviti jest točno planirati i to akcijski, kako usmjeriti naše resurse, i financijske i intelektualne. U to uključujem i zakone, i zakone o elektroničkim medijima, i zakon o autorskim pravima koji je važan zakon koji govori o našoj djelatnosti, koji je vrlo kompleksan jer pokriva jako mnogo područja. Ja smatram da nije dobar trenutak za izlazak s njime u javnu raspravu. On zahtjeva puno, puno rada i mislim da je dosta nedorečen, mislim da je stav HRUP-a da je film zajedničko audio-vizualno djelo. Sada je trenutak da sjednemo i radimo zajedno".
Chris Marcich optimističan je oko budućnosti. Upravo zbog toga što smo dobro reagirali i odradili krizu oko korone, smatra, vanjske produkcije još su više zainteresirane za Hrvatsku i misle da će se moći snimati na jesen. Međutim, ogorčen je zbog načina na koji postupa HRT.
- Oni bi se trebali obrazložiti, sve bi trebalo biti transparentno. HRT je dio vijeća, oni daju jedan dio doprinosa HAVC-u, ali to je malo naspram obaveza koje bi trebali imati. Oni su, kao i HAVC, javna ustanova i imaju obaveze prema hrvatskoj kulturi i neadekvatno reagiraju na obaveze i ja ne shvaćam kako im to prolazi, i dalje. Posebno sada, u ovim uvjetima. Mogu samo ponoviti ono što sam rekao u saboru i ono što inače kažem inače kada se priča o HRT-u. Ja tu ustanovu ne razumijem, ne shvaćam kako mogu s toliko malo transparentnosti postupati. Ali, eto, imaju svoj zakon i obaveze su im drugačije nego naše. Nema spoja između onoga što se radi s javnim sredstvima iz proračuna u HAVC-u i to što oni rade također s javnim sredstvima. Njihov namet iz kojeg se financiraju dolazi od korisnika, koji plaćaju porez i njima za to što oni rade. Po meni ta situacija nije prihvatljiva i trebala bi se promijeniti - zaključio je.
Cijeli razgovor možete pogledati na linku: https://www.facebook.com/watch/live/v=989197328162875&ref=watch_permalink