Krajnje je neobično na proslavu 60 godina postanka jedne producentske kuće biti pozvan u muzej. No budući da govorimo o Zagreb filmu, poziv u MSU ima duboki smisao. Zagreb film je, naime, radio i igrane i dokumentarne filmove i u tome bio vrlo uspješan, ali ono po čemu je Zagreb film ključan ne samo za povijest hrvatske, nego i svjetske umjetnosti, Zagrebačka je škola crtanog filma.
U tom kontekstu, MSU je u vrijeme predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije priredio multimedijsku izložbu “Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma” kojom se predstavlja taj jedinstveni filmski i likovni fenomen.
– Znate, Hrvatska ima velikih umjetnika. Ima velikih književnika koji su napisali sjajne romane, ali ni jedan taj roman nije promijenio tijek povijesti svjetske književnosti. Ima velike slikare, ali ni jedan od njih nije promijenio svjetsku povijest likovne umjetnosti. Jedino je Zagrebačka škola crtanog filma sa svojih 17 sjajnih autora promijenila povijest animiranog filma. Kada su se oni pojavili, više apsolutno ništa nije bilo isto. I tko god pisao povijest animiranog filma, htio to ili ne, ne može zaobići Zagrebačku školu crtanog filma. Često me ljudi nazovu pa kažu da bi došli u Zagrebačku školu da vide kako danas izgledaju te učionice. Nasmijem se pa kažem: ‘Ljudi, to nije zgrada. To je pravac u umjetnosti.’ Tih 17 ljudi napravili su ono što su Beatlesi napravili u rocku, promijenili su svijet – kazao je Vinko Brešan, ravnatelj Zagreb filma, otvarajući tu veliku izložbu koja obuhvaća razdoblje od osnutka Studija za crtani film 1956. sve do danas. Kako bi se bolje razumjela povijest crtanog filma u Hrvatskoj, dan je i uvod u crtani film kod nas uopće pa se pokazuju i “Veliki miting” iz 1951., prvi naš crtani film u boji “Crvenkapica”, “Nestašni robot” kao prvi film nastao u produkciji Zagreb filma. Oko 200 crtića predstavljeno je s komparativnom građom koja uključuje originalni umjetnički materijal, dokumentaciju koja se vodila o njima ali i umjetnička djela iz zbirke MSU-a koja se stilski, vremenski pa i tematski povezuju s pojedinim animiranim filmom. U tom kontekstu izložena su djela Srneca, Šuteja, Murtića, Rašice, Picelja, Dulčića, Generalića, Dabca, pa čak i grafike Kleea, Miroa i Picassa... Primjera radi, Picassova grafika “Faun s dvojnicama” iz 1956. zbog likovnog je oblikovanja povezan s “Jajem” Vatroslava Mimice iz 1959. u kojem on ironizira suvremenu umjetnost dok je senzacionalna knjiga snimanja “Surogata” Dušana Vukotića izložena uz bok litografiji “Zaljubljenik” Paula Kleea iz 1923. Dio izložbe su i brojne nagrade koje je Zagrebačka škola crtanog filma požnjela tijekom godina, a kad već spominjemo “Surogat”, zlati se u vitrini i statua Oscar koji je taj animirani film osvojio 1962. Vukotić je te godine pobijedio također nominirane Walta Disneya i Chucka Jonesa, a “Surogat” je postao prvi animirani film stvoren izvan SAD-a koji je osvojio Oscara. Tih 17 autora koje navodi Brešan, do 1978. stvorilo je oko 400 djela koja su pobrala najveća svjetska priznanja, a prvo je odnio Vatroslav Mimica 1958., bio je to Grand-prix u Veneciji za film “Samac”. U svjetsku animaciju uveli su do tada nepoznatu političku satiru i teme iz svakodnevnog života te postali toliko prepoznatljivi da je povjesničar filma Georges Sadou 50-ih prilikom projekcije izbora filmova Zagreb filma na festivalu u Cannesu uzviknuo: “Pa to je Zagrebačka škola crtanog filma!” i rođen je naziv novog pravca.
Klasici poput “Kreka” (1966.) i “Manevra” (1971.) na izložbi se gledaju s originalnih vrpci uz nostalgičan šum starih projektora, a revitaliziran je i cijeli studio sa svim fazama nastanka crtića iz vremena prije računala i digitalne animacije. Od horizontalnog trik-stola za stop-animaciju iz 70-ih do vertikalne kamere koja je iz Amerike dopremljena u Zagreb za potrebe snimanja serijala “Mali leteći medvjedi”.
Počeci animacije kod nas vezani su za 1922. kada Sergije Tagatz snima animirane reklame za čaj Alda i pastu za cipele Admiral. Nastavit će se to i pod okriljem Zagreb filma iz čije je radionice proizašao niz reklamnih likova poput Nare ili morža iz reklama za sardine Eva čemu je također posvećen segment postava.
Izložbu je otvorila ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek, a njezini autori su Simon Bogojević Narath, Vesna Meštrić i Snježana Pintarić. Bili su ondje i velikani tog vremena Nedjeljko Dragić i Borivoj Dovniković, čovjek koji je od prve sekunde u Zagrebačkoj školi, a koji je okupljene podsjetio kako su sva njihova danas legendarna djela nastala “u lijevoj zemlji koja je odlučila posvetiti sredstva kulturi, osobito nakon što je prekinula sa Staljinom.” Kazao je: “Kada smo se pojavili na inozemnoj sceni, svi su se čudili što su ti naši filmovi nastali u komunističkoj zemlji”. Težište izložbe je na animiranom filmu, no bez zaborava fenomenalne produkcije dokumentarnih i igranih filmova Zagreb filma koji će za trajanja izložbe do 14. lipnja biti emtirani u sklopu programa dvorane Gorgone MSU-a.