Nagrada UHA-e

Ovo su najbolja arhitektonska ostvarenja u Hrvatskoj

Foto: Arhiva autora
Foto: Decker+Kutić
Foto: Bosnić+Dorotić
Foto: Bosnić+Dorotić
Foto: Filip Beusan
Foto: Filip Beusan
Foto: Marko Ercegović
Foto: Bosnić+Dorotić
24.05.2024.
u 14:45
Finalna izložba i dodjela Nagrada UHA-e održat će se 5. lipnja u prostorima robne kuće NAMA u centru Zagreba, a uz nominirane u četiri kategorije nagradu za životno djelo dobio je arhitekt Đuro Mirković, umirovljeni profesor sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, čije novozagrebačke realizacije, među kojima je i ikonička zgrada Mamutica u Travnom pripadaju antologiji jugoslavenske stambene arhitekture
Pogledaj originalni članak

Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA), krovni strukovni savez regionalnih, županijskih i gradskih društava arhitekata, već više od 60 godina dodjeljuje godišnje stručne nagrade.

Riječ je o priznanjima koja nagrađuju najuspješnije realizacije i završene projekte iz protekle godine u nekoliko  kategorija, a odabiru se među radovima prijavljenim na Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata. 

Duh pariške boemštine u Zagrebu

Degas je balerinom od voska s pravom kosom i haljinicom od tkanine, sablaznio kritiku i javnost

Izložba u Klovićevim dvorima donosi 80-ak slika i skulptura, koja daju širok presjek umjetničkog života u Europi, Latinskoj Americi i SAD-u od kraja 19. stoljeća. U sklopu izložbe u Zagrebu predstavljeni su među ostalim i radovi Degasa, Matissea, Modiglianija, Keesa Van Dongena, Tamare de Lempicke i prve feminističke umjetnice Suzanne Valadon. Kolekcija je nastala prije 20 godina i trajno je izložena u galeriji The Hub of Fine Arts u Mostaru čime je bitno osnažena umjetnička scena tog grada. Među djelima u Klovićevim dvorima izložena je i "Mala četrnaestogodišnja plesačica", slavna skulptura Edgara Degasa nastala prije 143 godine, a u pitanju je jedna od najvažnijih skulptura 20. stoljeća

Ova stručna priznanja najvažniji su i najdugovječniji sustav nagrađivanja domaće arhitektonske produkcije, kao profesionalni i žirirani pristup evaluaciji uspješnijih, istaknutijih i kvalitetnijih projekata na području sveukupne arhitektonske produkcije, stambene gradnje, oblikovanja i unutrašnjeg uređenja te znanstvenog i teorijskog rada. 

Nagrade UHA-e nose imena nekih od najznačajnijih arhitekata iz povijesti hrvatske arhitekture pa tako nagrada za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva nosi ime “Viktor Kovačić”, nagrada za najuspješnije ostvarenje stambene arhitekture jest “Drago Galić”, po arhitektu i dizajneru Bernardu Bernardiju ime je dobila nagrada za područje oblikovanja i unutrašnjeg uređenja, a po Nevenu Šegviću nazvana je nagrada za najbolji publicistički, kritički, znanstveno‐istraživački i teorijski rad na području arhitekture. 

Neki od javnosti najpoznatijih projekata koji su osvajali nagrade UHA-e u proteklih petnaestak godina su: Muzej Vučedolske kulture, Providurova palača u Zadru, rekonstrukcija zagrebačkog Kina Urania, Lauba – kuća za ljude i umjetnost, nova zagrebačka Gruntovnica, rekonstrukcija Malog rimskog kazališta u Puli, Spomen obilježje kornatskim vatrogascima, Bazenski kompleks Svetice, Hotel Lone u Rovinju, Centar za posjetitelje i vidikovci Lonjsko polje, novi MMSU u Rijeci, škola Žnjan Pazdigrad u Splitu…

Na Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitekata/ica u 2023. godini prijavljeno je 68 radova: 58 ostvarenja i 10 publicističkih i nakladničkih radova. Najbolje među njima, odnosno prijedloge za nominacije te konačno i dobitnike/ice nagrada, ocjenjivao je i odabirao stručni žiri. Sastav žirija formiran je od domaćih arhitektica i arhitekata koji su u proteklih nekoliko godina osvajali nagrade UHA-e, ili za iste bili nominirani, uz pridružene članove iz regionalnog i inozemnog arhitektonskog konteksta. Ovogodišnji članovi stručnog žirija bili su arhitekti/ce Vjekoslav Gašparović (predsjednik), Ana Boljar, Jani Mardešić, Iva Martinis, Marin Mikelić, Helena Paver Njirić, Tomislav Soldo i Ana Šverko te gost žirator iz BiH arhitekt Vedad Islambegović. Sastav žirija pokriva različite generacijske i regionalne kontekste, te se svake dvije godine mijenja. 

Nakon prvotnog izbora šireg kruga istaknutih realizacija i radova među prijavljenim projektima, žiri je obišao sve odabrane te potom donio odluku o nominacijama za najuspješnije projekte iz 2023. godine:

Za nagradu ”Viktor Kovačić” za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva nominirani su: Posljednja sezona dokumentarnog serijala Betonski spavači naslovljena Treći put čiji su autori Maroje Mrduljaš, Saša Ban i Nevenka Sablić i projekt Hotela Zonar Zagreb – rekonstrukcije i transformacije nekadašnjeg Hotela Panorama na zagrebačkoj Trešnjevci, koji potpisuje Studio UP / Lea Pelivan i Toma Plejić. 

Za nagradu “Drago Galić”, za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture nominirana su tri stambena objekta nastala u vrlo različitim kontekstima; Uska kuća na zagrebačkom Cvjetnom naselju, široka samo 265 centimetara, koju potpisuju arhitekti Boris Ileković i Dina Vulin Ileković, zatim Kuća O u Samoborskom gorju projektirana za jednu osobu, čiji su autori Igor i Ivan Franić iz Studija za arhitekturu te Kuća Nodi u Ivanić gradu, dogradnja uz prizemnicu nastala zbog potrebe za dodatnim stambenim prostorom obitelji, koju su projektirali Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović.  

Za nagradu “Bernardo Bernardi”, koja se dodijeljuje za širok opseg arhitektonskog stvaralaštva na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja, nominirani su prostorno i oblikovno izuzetno različiti projekti; Vinogradarska zbirka Pitve koji potpisuje Vanja Ilić, smješten u postojeću zgradu nekadašnje škole u ovom malom mjestu na otoku Hvaru, interijer obiteljske kuće M na zagrebačkom Pantovčaku - projekt arhitektica Ivane i Vedrane Ergić koji se nalazi u kući arhitekta Zvonimira Vrkljana iz 1941. godine, interijer Studia TE - frizerskog salona s bezbroj ogledala i refleksija koji potpisuje ONDA ARHITEKTURA i projekt malog trga u samom centru Varaždina, javnog prostora uz Palaču Zakmardy, čiji su autori arhitekti/ce Saša Košuta, Mario Kralj, Dora Lončarić i Hrvoje Arbanas. 

 

Sporna slika u crvenom

Novi portret Charlesa III. je hit naspram portreta krezube kraljice i golog princa Philipa kojem iz prsta raste salata

I dalje pršte loši komentari na prvi službeni portret kralja Charlesa III. zavijen u crvenu boju koji je naslikao Jonathan Yeo, a u kojem mnogi vide simboliku nestanka kraljevine u plamenu ili referencu na krvavu kolonizatorsku prošlost Britanije, a najzabavniji su oni koje je crvena boja asocirala na kraljevsku aferu Tampax iz 1993. godine kada je britanski tisak objavio Charlesov prijepis privatnog gugutanja sa svojom velikom ljubavi Camillom Parker Bowles, njegovom današnjom kraljicom

Za nagradu ”Neven Šegvić” za publicistički, kritički, znanstveno‐istraživački i teorijski rad na području arhitekture nominirani su: Monografija posvećena arhitektu Milovanu Kovačeviću autorice Dubravke Kisić te arhitektonsko-urbanistički podcast Prednji plan, inicijativa grupe mladih arhitekata u okrilju Društva arhitekata Zagreba (Filip Pračić, Luka Krstulović, Tea Truta, Marin Duić)

Uz godišnje nagrade u spomenute četriti kategorije Udruženje hrvatskih arhitekata svake godine dodijeljuje i nagradu za životno djelo, koja također nosi ime Viktor Kovačić. Ovogodišnji dobitnik nagrade je arhitekt Đuro Mirković, umirovljeni profesor sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, čije novozagrebačke realizacije, među kojima je i ikonička zgrada Mamutica u Travnom, koju je projektirao zajedno s Nevenkom Postružnik, nesumnjivo pripadaju antologiji jugoslavenske stambene arhitekture.

Otvorenje Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata te dodjela Nagrada UHA-e održat će se 5. lipnja 2024. u prostorima robne kuće NAMA u centru Zagreba. 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.