Kraj 2014. godine u Hrvatskoj definitivno prolazi u znaku književnika Miroslava Krleže. U zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu tako će 30. prosinca biti premijerno izveden Krležin "Vučjak" u režiji Ivice Buljana. A u ponedjeljak 29. prosinca, točno na dan kada je 1981. godine Krleža umro, u Zagrebu će se na nekoliko mjesta održavati cjelodnevna manifestacija u spomen na tog pisca. "Na dan Krležine smrti razvijamo nove žive dijaloge i ogledanja, koja nisu tek puka 'ugledanja' na Krležu, nego i polemiziranja sa sjenom njegova živoga duha", poručuju autori programa zainteresiranoj javnosti.
Početak na Gvozdu
Prema autorskom konceptu Sibile Petlevski i Gorana Matovića obilježavanje dana Krležine smrti polemično je nazvano "Niko me neće". Sve počinje u podne u Krležinu domu na Gvozdu gdje će o Krleži govoriti njegov suvremenik Predrag Matvejević, autor knjige "Razgovori s Krležom" objavljene u više izdanja. U ponedjeljak će Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleže biti otvoren za posjete od 12 do 18 sati i to uz slobodan ulaz i stručno vodstvo svaki puni sat.
Nakon Gvozda, gdje će uz Matvejevića govoriti i Goran Matović, za takozvanim Krležinim stolom u hotelu Esplanade o novoj-staroj Europi i novom-starom kapitalizmu u 14 sati govorit će Branka Cvitković, Mani Gotovac, Žarko Paić, Goran Pavlić, Sibila Petlevski i Zlatko Sviben. Sviben je početkom prosinca "Vučjaka" režirao u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku.
U 17 sati u Kazališnoj kavani nedaleko od zagrebačkog HNK-a o Krleži će razgovarati Rene Medvešek, Mario Kovač, Olga Pakalović, Velimir Visković, Feđa Gavrilović, Sibila Petlevski i Goran Matović. Četvrta postaja sjećanja na Krležu i njegovo djelo smještena je u muzej Mimara i počinje u 19 sati premijerom filma Željka Senečića "Glembajevi" u kojem glume Žarko Savić, Matija Prskalo i Andrej Dojkić.
Krleža je umro 29. 12. Pokopan je tek 4. 1. Dan žalosti (30. 12.) proglašen je samo u Hrvatskoj
Krležin suvremenik
Program završava u 21 sat u Močvari gdje će biti održana zagrebačka premijera Krležine "Salome" u produkciji Umjetničke akademije u Osijeku. "Salomu" kao monokoreodramu inspiriranu njezinim različitim inačicama izvodi Selma Mehić uz gosta Ivana Ćaćića. Mentorica je Maja Đurinović, a oblikovatelj svjetla Majkl Mikolić.
Svjetla reflektora u utorak 30. prosinca bit će usmjerena na zagrebački HNK i to na premijeru "Vučjaka". Riječ je o prvoj dramskoj premijeri iz programa nove intendantice Dubravke Vrgoč koju režira novoizabrani ravnatelj Drame HNK Ivica Buljan. Buljan se već više puta susreo s Krležom.
– Režirao sam "Glembajeve" u Ljubljani i Vilniusu, u Podgorici "Kristofora Kolumba", u Obali Bjelokosti "Kraljevo". U regiji se Krleža još igra. "Glembajevi" se izvode u Pragu i Münchenu, lani u Beču. Ne postoji Krležina fondacija koja bi se bavila prevođenjem i plasiranjem tekstova koji bi sigurno privukli režisere i čitaoce – rekao je Buljan koji je za Krležu kazao da mu je formativni model u različitim razdobljima života.
U Krležinoj radikalnosti čitaju se rješenja
– Od gimnazijskog, kad sam prema njemu imao otpor jer je (barem nekad bio) stup obvezne lektire, do benjaminovskog spoznanja da se u njegovu djelu nalazi registar neiscrpnih varijacija u jeziku u kojem postojim. Čitanje "Sukoba na književnoj ljevici", dnevnika, romana i eseja usmjerilo je moje političke i estetske stavove. U Krležinoj radikalnosti čitaju se rješenja za mnoge naše dileme, a mi krivo smatramo da je današnja kriza ekskluzivna. Nedostaje nam njegov autoritet u kritici klerikalizma, nacionalizma i svake ograničenosti – istaknuo je Buljan.
Dramaturg predstave je Vlaho Bogišić koji "Vučjak" naziva kontroverznim, moćnim, nesretnim i bolnim tekstom te komadom koji nije ni prigodan ni lako izvodiv, a ulogu Krešimira Horvata hrvatskim Hamletom. A u toj će se ulozi u zagrebačkoj će premijeri nastupiti Silvio Vovk, a u glumačkom ansamblu su i Alma Prica, Nina Violić, Dragan Despot, Bojan Navojec, Nikša Kušelj, Livio Badurina, Damir Markovina, Ivan Glowatzky, Alen Šalinović, Goran Grgić, Slavko Juraga, Milan Pleština, Kristijan Potočki, Franjo Kuhar, Dušan Bućan, Ana Begić, Marija Šegvić i Iva Mihalić.
Glazbu potpisuje Mitja Vrhovnik Smrekar, scenografiju Aleksandar Denić, koji je prošle godine proglašen scenografom godine u Njemačkoj, kostimografkinja je Ana Savić Gecan, a svjetlo je dizajnirala Son:Da.
>> Neprijatelji su nam iza leđa, baš kao i Štefu Loborcu kod Bistrice Lesne 1914. godine