Prva dama Jugoslavije umrla u bijedi: U spavaćici su je bez osobnih stvari izbacili iz kuće

Živim iz inata i, dok sam živa, borit ću se za pravdu i za ono što meni pripada. Ja sam žilava Ličanka, takva sam, takva ću i umrijeti. Nisam ja neki protokolarni ukras koji oni tek tako mogu odstraniti, poništiti i uništiti. Imam čelične živce i, hvala Bogu, čuva me zdravlje pa ćemo se još preganjati. Godinama me zastrašuju, iscrpljuju, maltretiraju jer misle da će, ako ubiju mene, ubiti i sve tajne i vruće teme koje se još iz tog doba, iz Titova života, ovdje provlače. A to neće moći”, kazala je za života Jovanka Broz Žarku Jokanoviću, koji je niz ispovjednih višegodišnjih razgovora s prvom damom Jugoslavije objavio u knjizi “Moj život, moja istina”.

Zadovoljenje pravde nije doživjela, preminula je u popriličnoj bijedi 2013. u Beogradu, pune 33 godine u izolaciji čekajući ostavinsku raspravu kako bi doznala što joj nakon suprugove smrti pripada.

Život Jovanke Broz od rodne Like do partizana, ranjavanja, odlikovanja, Belog dvora i pozicije moćne žene bivše države briljantan je filmski scenarij, no prije potencijalnog filma, u Beogradu je snimljena igrano-dokumentarna serija “Jovanka Broz i tajne službe” čija je premijera bila na RTS-u. Scenarij potpisuje general Svetko Kovač, režiju Nedeljko Kovačić, mladu Jovanku glumi Milica Tomašević, a u poznijim godinama, frapantno joj nalik, Snežana Savić, koju pamtimo i iz filma “Pad Italije” i hit-serije “Bolji život”.

Prateći bogatu arhivsku građu, svjedočenja suvremenika i rezultate istraživanja i domaćih i inozemnih povjesničara, radnjom se istražuje jesu li i koliko su službe sigurnosti utjecale na život Jovanke Broz.

Prati je se u njezinim godinama na Belom dvoru, u borbi s tadašnjim državnim rukovodstvom, pri nasilnom razdvajanju od Broza, u sukobu s društveno-političkim okolnostima i za života i nakon Tita u krajnje nehumanim uvjetima, tako da kroz seriju u igranom dijelu defiliraju mnogi likovi iz ne tako davne prošlosti poput samog Tita (Nebojša Dugalić), Jovankine sestre Nade Budisavljević (Milena Vasić), Vladimira Bakarića (Svetozar Cvetković), Aleksandra Rankovića (Gordan Kičić), generala Ivana Miškovića (Aleksandar Srećković Kubura), Dragoljuba Stavreva (Radomir Nikolić)...

– Jovanka je na mene ostavila dojam žene velike snage. Bila je jaka ličnost koja je obilježila epohu. Bila je oficir, potpukovnik po činu, narodni heroj i odlikovana u ratu. Vrlo hrabra, dostojanstvena i gorda. Biti na vrhu ne znači samo uživati u slavi i sjaju nego i trpjeti, biti spreman na velika odricanja i visoku cijenu. Na vrhu uvijek pušu najstrašniji vjetrovi i prolazi se kroz najteže – kazala je za “TV novosti” Snežana Savić nakon završetka snimanja serije, pa o insinuacijama da je Jovanka Broz imala svoju obavještajnu službu i sama bila špijunka, dodala da je to zacijelo pretjerivanje.

– Vjerojatno je mnogo znala i zato je i smetala. Nije ona bila baš toliko opasna koliko su smatrali, ali bila je vrlo mudra. Nikada nije izgovorila riječ koja bi je dovela u situaciju da strada više nego što jest. Vrlo je vješto uspjela izbjeći sve zamke koje su joj bile postavljane. Imam dojam da je ni kriva ni dužna završila život stradalnički, oklevetana i zaboravljena – smatra Savić.

Vrijeme je to koje još intrigira pa će ljudima biti zanimljivo vidjeti kako je izgledala tadašnja služba sigurnosti, što je značilo čuvati takvog državnika, kako su se odnosili prema njegovoj privatnosti, je li Jovanka doista predstavljala državnu opasnost i postoje li stvari koje ni Tito nije znao.

Podsjetimo se, Jovanka Broz rođena je kao Jovanka Budisavljević u Pećanima u Lici 1924. godine. Sa sano 17 godina odlazi u partizane, nositeljica je brojnih odlikovanja, u ratu je dva puta ranjavana u noge. Iz rata izlazi s činom majora, poslije postaje potpukovnica, studirala je svjetsku književnost u Beogradu, a s 28 godina udala se za Tita koji je tada imao 60 godina.

Bila je akterica brojnih povijesnih zbivanja, prijateljevala sa svjetskim političarima i posebno bila bliska s Nehruom i Indirom Gandhi, a pripisuje joj se i ideja za osnutak pokreta nesvrstanih. Tita joj je zabranjeno bilo vidjeti tri posljednje godine njegova života, a mjesec dana nakon njegove smrti u spavaćici je pod prijetnjom oružjem i bez osobnih stvari izbačena iz kuće u Užičkoj 15 gdje je do tada živjela i prebačena je u svojevrsni kućni pritvor u neadekvatnu staru vilu na Bulevaru mira. Vilu koja je prokišnjavala, bez grijanja, bez osobnih dokumenata i zdravstvene iskaznice. Preminula je 2013. godine, pokopana je uz Tita u Kući cvijeća u Beogradu.