Croatia Records je u povodu četiri desetljeća od nastanka novog vala izbacila vinilna reizdanja četiri kultna albuma – “Paket aranžman” Šarla akrobate, Idola i Električnog orgazma, “Bistriji ili tuplji čovek biva kad…” Šarla akrobate te istoimene albume Električnog orgazma i Haustora. Sva četiri reizdanja uredio je Nikola Knežević.
Zbog čega se ova četiri albuma smatraju ključnim iz doba jugoslavenskog novog vala?
Smatraju se ključnima jer su stigla u 1981. godini, koja se smatra početkom procvata novog vala u punom smislu riječi. I prije te godine bilo je nekoliko novovalnih izdanja, ali kompilacija “Paket aranžman”, koja je prvi put okupila tri benda za koja do tada šira publika nije uopće ni čula, bila je ta premosnica između punka i novovalnog rocka, koja je zapravo dala do znanja da se u tadašnjoj Jugoslaviji dogodilo nešto što do tada nitko nije iskusio. Bilo je to nešto potpuno drukčije, divlje, na rubu, svježe, kreativno izdignuto iznad svih ostalih glazbenih događanja u Jugoslaviji. Rock-glazba mnogima je postala monotona, osjetio se određeni zamor i kod glazbenika i kod slušatelja, a ljudi koji su tada išli zajedno na fakultete, koji su se družili i izvan fakulteta po privatnim zabavama ili koncertima drugih izvođača slušali vinile koji su dolazili iz centara svijeta, željeli su te navike promijeniti. Štoviše, ne samo nešto pokrenuti nego nešto i stvoriti, a to je bio novi val – ogledalo onoga što se događalo u Londonu i New Yorku, nikako kopija tog svijeta, već nešto sasvim drugo. Što bi rekao Srđan Sacher iz Haustora – na njega su uvelike utjecali Beatlesi, ali mnogi to možda ne osjete u glazbi Haustora jer, citiram njega, „ako hoćete biti to kaj smo mi to bili, ne smijete biti to kaj smo mi bili“. Godine 1981. krenula je lavina novih izdanja, novovalni bendovi objavljivali su albume u nekoliko godina što netko ne bi napravio u više od dekade. O Električnom orgazmu pisali su u Londonu, Šarlo akrobata i danas je u vrhu najboljih rock-albuma u povijesti naših prostora, Haustor je bio neponovljiv spoj teatralnosti, kazališnog iskustva i glazbene briljantnosti, a Paket aranžman The Kompilacija. Bili su i ostali – i ostat će.
Izdanja su remasterirana – koliko je to bitno za slušanje albuma?
S obzirom na to da novovalna glazba u to vrijeme nije bila toliko dobro isproducirana kako se mislilo da će biti, svakako je dobrodošlo da se kroz sve snimke ponovno prođe i osvježi ih u skladu s modernom produkcijom, ali opet ne uništi, odnosno ne promijeni izvorni oblik. Samo da se doda dubina i širina zvuka koja je potrebna da glazba diše. Minijaturni su to pothvati, ali dovoljno važni da se na današnjim hi-fi ili manje hi-fi uređajima osjeti prava bit novog vala i njegove djece. Croatia Records u svojoj arhivi ima originalne magnetofonske vrpce svih Jugotonovih izdanja pa je i ovoga puta riječ o remasteru s tih vrpci. Digitalnom remasteru s analognih vrpci, da preciziram za one koji često znaju postaviti pitanje o tome.
Imaju li vinili i neke bonus materijale?
Bitan je i dodatni sadržaj. Kad god radimo na reizdanjima nekih starih albuma, pogotovo kultnih, pristupamo njima s posebnom pozornošću i istraživački. Pokušamo otkriti nešto neotkriveno, okupiti ljude koji možda nisu nikada bili na jednom mjestu ili nisu dugo bili, porazgovarati i zabilježiti to. Jer svatko bi volio, pogotovo neke nove generacije, kad nešto čuje, da o tome može i pročitati. Naučiti, podsjetiti se, evocirati uspomene, osvježiti ih i trajno zabilježiti u duši.
Što je posao urednika kod ovakvih reizdanja?
To je opsežan posao koji sam osobno radio zadnjih šest mjeseci. Urednik je onaj koji planira, analizira, istražuje, bilježi, razgovara, piše i zaključuje, ali na temelju činjenica i izjava svjedoka toga vremena u kojemu je izdanje na kojem se radi. Nije cilj imati što više dodatnih sadržaja, cilj je imati što više informacija i na temelju toga stvoriti jednu sliku koja je itekako potrebna dok se sluša jedan album. Osobno nisam bio živi svjedok novog vala, pripadnik sam mlađe generacije, ali zahvaljujući intervjuima s velikim brojem glazbenika, kritičara, novinara, menadžera i umjetnika stvorio sam sliku u glavi koju sam odlučio zabilježiti na svakome od ovih reizdanja. Nadalje, posao urednika nije samo baviti se izdanjem i nakon što izađe zaboraviti na sve to. Tu su mnogobrojni drugi potezi, što oko PR-a, što oko plana prodaje i dodatnih aktivnosti. U krajnjem slučaju, zato smo se odlučili i na dokumentarni film o novom valu.
Kako ide prodaja vinila u vašim trgovinama – čini se da je vinil pretekao CD?
Očekivali smo veliki odaziv publike i diskofila, ali ovako što nikako. U prednarudžbama je otišla cjelokupna tiraža tako da je na službeni dan prodaje u trgovinama bio tek pokoji primjerak vinila. Ne pamtimo kada se ovo dogodilo, barem ne u modernoj povijesti diskografije. Nevjerojatno, ali istinito. Ono što je u ovom trenutku važno reći jest da je druga naklada u tisku i stiže sredinom ožujka, tako da se svi oni koji su, takoreći, zakasnili, ne moraju brinuti. Već je u tisku i druga naklada Haustora koji tek izlazi u prodaju 23. veljače, ali htjeli smo biti u prednosti kako bismo mogli zadovoljiti sve kupce.
Priprema li Croatia Records još neka kultna reizdanja u dogledno vrijeme?
Ono što u ovome trenutku mogu reći jest da stiže još novovalnih reizdanja, ali i nenovovalnih, a moram istaknuti kako pripremamo velika iznenađenja za ljubitelje vinila. Moram najaviti i rad na CD izdanju “Heroine novog vala”, koje će obuhvatiti vrlo važan utjecaj žena na taj glazbeni pokret, ali i onih glazbenica koje su djelovale na temeljima novog vala, no u nekim drugim glazbenim žanrovima.