"Kad pas ugrize čovjeka, to nije vijest jer se događa tako često. Ali ako čovjek ugrize psa, to je vijest", rekao je John B. Bogart, nekada gradski urednik The Suna. Svijet novinarstva itekako pamti tu rečenicu iz druge polovine pretprošlog stoljeća iako je The Sun već neko vrijeme samo povijest. Pa zašto nam je i danas važan?
Dok su sve ostale tiskovine stajale pet centi, a princip rada funkcionirao je na pretplatama, pojavio se (polu)tabloid koji su kolporteri svakodnevno raznosili ulicama New Yorka, a njegova je cijena iznosila jedan peni. Masno odštampanim slovima na vrhu je pisalo The Sun, a na četiri stranice mogle su se pronaći teme poput samoubojstava i razvoda, policijskih izvještaja, ali i razotkrivenih političkih skandala. Ovaj tabloid svjetlo je dana prvi put ugledao na današnji datum davne 1833., a način izvještavanja The Suna zauvijek je promijenio svijet novinarstva.
Svojevremeno najuspješnije novine u Americi te tiskovina koja je pokrenula "penny press" novinarstvo (jeftina izdanja koja su prodavali kolporteri) u svojim je počecima jasno definirala smjer u kojemu ide – senzacionalizam i kriminal popunjen elementima patetike i humora, a dostupan tadašnjoj radničkoj klasi SAD-a. Krilatica "Sjaji za sve" ("It Shines For All") označila je tabloid punog imena New York Sun, a njegov pokretač bio je Benjamin Henry Day, tiskar i novinar koji je The Sun pokrenuo kada je imao samo 23 godine. Tabloid The Sun bio je projekt osmišljen kako bi njegova tiskara, otvorena 1831. godine, imala posla, no ispostavilo se kako je The Sun postao mnogo više od toga: postao je najdostupniji list u Americi, a po mnogočemu bio je prvi u svijetu. Naime, osim prvih raznosača novina, imali su i prvoga policijskog izvjestitelja koji je pomagao u izvještavanju o slučajevima ubojstava od kojih su samo neka ubojstvo američke prostitutke Helen Jewett, knjigovođe i pravnog službenika Johna Colta i njegova brata, izumitelja i osnivača tvrtke za proizvodnju vatrenog oružja Samuela Colta.
Prva velika priča, ali i prijevara New York Suna izašla je 25. kolovoza 1835. godine, a radilo se o seriji šest članaka koji su opisivali do tada neotkriven život na Mjesecu. Uz koze, jednoroge i čovjekolike šišmiše nazvane Vespertilio homo na Zemljinu prirodnom satelitu nalazila su se i stabla i plaže, a sve je to otkriveno tada najvećim teleskopom na svijetu koji je iz Nove Engleske dovezen u Južnu Afriku. Glavnu je ulogu u člancima imao engleski matematičar, astronom, kemičar i izumitelj Sir John Frederick Herschel koji je sa svojim fiktivnim prijateljem Andrewom Grantom istraživao Mjesec, a cijela je priča poslije nazvana "Velika Mjesečeva prijevara" koju je The Sun priznao već 16. rujna 1835. godine. Richard Adams Locke, koji je za The Sun radio u vrijeme objavljivanja "Velike Mjesečeve prijevare", pet je godina poslije priznao kako je on autor priče, a iako su se spominjala još dva autora, francuski astronom Jean-Nicolas Nicollet te urednik književnog časopisa The Kickbocker, Lewis Gaylord Clark, njima nikada nije čvrsto dokazana povezanost s prijevarom.
Unatoč lažnom izvještavanju, naklada The Suna definitivno je porasla pojavljivanjem priče s Mjeseca te je do 1839. godine iznosila čak 50.000 primjeraka. Kako bi još više povećao uspješnost svog tabloida, Day je odlučio u prvi plan staviti senzaciju poput priče s Mjeseca te kriminal, zbog čega je zaposlio reportera Georgea Wisnera, prvog američkog policijskog reportera.
Uz New York Herald, koji se pojavio 1835., te New York Times iz 1851., koji jedini još uvijek postoji u svojem originalnom izdanju, The Sun je bio jedan od glavnih listova grada koji nikada ne spava, a krajem 1860-ih The Sun je dobio novog suvlasnika i urednika – već prepoznatog novinara Charlesa A. Danu. Osim već utemeljenih tema The Suna, Dana je stranice tabloida punio i političkim temama, dokazao je kako su njegove teme i vijesti najsvježije i najnovije, a za ljudske je teme angažirao uglavnom mlade novinare koji su tek izašli s fakulteta, odnosno američkog koledža. Charles A. Dana uredničku je politiku tabloida okrenuo na konzervativniju stranu, no skandali i senzacije uz dašak humora i dalje su bili u središtu pozornosti The Suna. Naklada novina u osam godina uredništva Charlesa A. Dane došla je do 130.000 primjeraka, što to doba čini najuspješnijim za The Sun. Večernje izdanje lista, nazvano Evening Sun, počelo je izlaziti 1887. godine te je odmah postiglo golemu popularnost, koja se nadovezala na već postojeću uspješnicu iz 1833., a broj stranica originalnog The Suna povećan je s četiri na osam.
Treba spomenuti i rečenicu "Da, Virginia, postoji Djed Mraz" ("Yes, Virginia, there is a Santa Claus") koja je u javnost izašla 21. rujna 1897. godine kao glavni članak i odgovor na pitanje osmogodišnje djevojčice Virginije O'Hanlon, koju je otac naučio kako je sve što pročita u The Sunu istina. Autor teksta bio je Francis Pharcellus Church, no njegovo je autorstvo otkriveno tek nakon njegove smrti 1906. godine. Taj se uvodnik od 1924. do 1950., kada je The Sun prodan kompaniji Scripps-Howard te je spojen s New York World-Telegramom, redovito objavljivao u vrijeme božićnih blagdana, što ga čini najtiskanijim uvodnikom na engleskom jeziku, po kojem su kreirani i televizijski specijal, film, mjuzikl i kantata.
Svojevrsna propast The Suna zapravo je počela 1916. godine, kada ga je kupio Frank Andrew Munsey, izdavač i vlasnik brojnih novina i časopisa koji je težio njihovoj konsolidaciji kako bi postao najjači konkurent na novinskom tržištu. Već 1920. Evening Sun postao je The Sun, a originalni, jutarnji The Sun jednostavno je nestao kao tiskovina.
Posljednji broj The Suna kao samostalnih novina izašao je 4. siječnja 1950., nakon čega je postao dio novina New York World-Telegram & Sun, koje su potrajale do 1966., a njihov je nasljednik New York World Journal Tribune na tržištu bio manje od godinu dana, čime je bilo kakav trag The Suna nestao. Unatoč brojnim kulturno-povijesnim stvarima poput Velike Mjesečeve prijevare, teksta o Djedu Mrazu ili pak samog pojma "penny pressa" proizašlog iz The Suna, dobitnika Pulitzerove nagrade 1949. godine, The New York Sun s istim logom danas je tek mjesto na internetu puno ekonomskih i političkih vijesti, uz poneki spomen na umjetnost.