Što znači upoznati i poznavati umjetničku scenu pokazuje i najnoviji primjer teksta o hrvatskoj likovnoj umjetnosti devedesetih, objavljen u nedjeljnom visokotiražnom New York Timesu pod naslovom "Stvarati umjetnost na krhotinama rata". Autorica teksta je Amei Wallach, predsjednica američkog udruženja likovnih kritičara AICA, a hrvatsku je umjetnost i nekolicinu umjetnika upoznala u listopadu za jednotjednoga 35. međunarodnoga kongresa povjesničara umjetnosti (AICA) održanog u Zagrebu i Dubrovniku. Ovo je svakako jedan od najboljih inozemnih tekstova ikad objavljenih, s vrlo mnogo detalja i opisa, ne samo umjetnika i njihova rada već i cjelokupno dobroga shvaćanja društveno-političkoga konteksta ratnih zbivanja u Hrvatskoj i umjetničkih reakcija.
A. Wallach opisala je u reportaži svoje dojmove o hrvatskim umjetnicima u članku objavljenom na cijeloj velikoj stranici New York Timesa, ilustriranom posljednjom fotografijom Pave Urbana i praznog Straduna pod dimomnom zavjesom za napada na Dubrovnik 6. prosinca 1991. godine, te detalje pogibije mladića. Slijedi portret u atelijeru kipara Ivana Kožarića (autorica navodi i mogućnost sudjelovanja na sljedećoj Documenti u Kasselu), te videorada "Koma" Dalibora Martinisa koji je bio predstavljen na Venecijanskom bijenalu 1997. godine, a sadržaj se bazira na nasilju nad umjetnikom.
Ova reportaža daje presjek hrvatske umjetničke stvarnosti ilustirane s desetak imena umjetnika različitih generacija: od radova spomenutoga Urbana koji je u trenutku pogibije bio student fotografije i režije, preko razgovora s Antunom Maračićem koji je sada ravnatelj Umjetničke galerije u Dubrovniku, a za rata je fotografirao stradalu Gradišku i brisanje vrijednosti u Slavoniji, ilustrirajući to sklanjanjem nakita iz izloga zlatarskih radnji... A. Wallach zapazila je kako su umjetnici u Zagrebu bili razvijali kritički odnos prema politici i u doba komunizma. Opisala je videoradove Sanje Iveković, performance Slavena Tolja, fofografije Ane Opalić, instalacije Ivana Faktora, koncepte neokonstruktivista u radu Mladena Stilinovića, performance tima Ilić - Keser - Gotovac.
A. Wallach u podnaslovu podsjeća kako bi Hrvati svojom sirovom reakcijom na rat mogli "održati lekciju" suvremenim američkim umjetnicima. Ivan Kožarić primjer je umjetnika koji vrlo lako očitava dobre ideje iz svakodnevnoga života podcrtavajući to izjavom umjetnika koji je "spreman za umjetnost svaki dan".
D. Jendrić