- Dobro je da ovdje postoje stolci jer bi podaci najnovijeg istraživanja čitanosti u Hrvatskoj ljude mogli oboriti s nogu - mudro je oprezan bio Slavko Kozina, predsjednik Hrvatske zajednica nakladnika i knjižara na otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
A onda je Tamara Kraus uime Ureda za kreativnu analizu Kvaka objavila da je postotak ljudi koji su u godinu dana pročitali barem jednu knjigu s njih 65 posto u prošloj godini, pao na 42 posto!? Ovogodišnji rezultat najslabiji je od 2011. godine otkad se ovo istraživanje provodi. Drugi najslabiji rezultat je zabilježen 2016. kada je postotak ljudi s pročitanom jednom knjigom iznosio 47 posto. No, dežurni optimist jučer je u NSK bila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak koja je, odjevena u majicu Noći knjige, rekla da je njezino ministarstvo ove godine za nabavu knjiga za školske knjižnice izdvojilo čak 5,2 milijuna kuna.
Potrebna brza reakcija
- Ako se zna da je 2015. godine Ministarstvo za školske knjižnice u osnovnim školama izdvojilo 100.000 kuna i isto toliko za knjižnice u srednjim školama, vidi se golemo povećanje. Isto tako smo za sljedeće dvije godine iz Europskog socijalnog fonda osigurali čak 37,5 milijuna kuna za opremanje školskih knjižnica. Za njih ćemo u dvije godine ukupno izdvojiti 50 milijuna kuna, pa me sada ravnatelji pitaju gdje će smjestiti sve te knjige i nove naslove. Uskoro ćemo objaviti i rezultate ankete koju smo proveli među nastavnicima u vezi s izbornom lektirom pa će mnogi ljudi s veseljem pogledati što smo prikupili. Trendovi su da se nikoga u lektiri ne ograničava - rekla je ministrica Divjak.
No, Slavko Kozina misli da nas podaci o slaboj čitanosti moraju natjerati na brzu reakciju.
- Čitanje, tj. nečitanje je danas sociološki problem. Nečitanje može imati razorne posljedice za društvo. Tu moraju hitno reagirati javne politike - rekao je Kozina.
Podaci o kupnji knjiga ipak nisu loši kao oni o čitanosti. Tako je u tri mjeseca ove godine 24 posto ljudi ipak kupilo barem jednu knjigu, dok je lani taj postotak iznosio 25 posto. Treba reći da se 2013. i 2019. taj postotak spustio na samo 19 posto, ali i da je 2003. godine 32 posto ljudi kupilo knjigu. Knjige najviše kupuju oni koji imaju primanja viša od osam tisuća kuna (riječ je o 53 posto kupaca), no zanimljiv je i podatak da 21 posto kupaca otpada na one koji su bez primanja!?
Najpopularnija beletristika
Oni koji kupuju, najviše kupuju u knjižarama i njih ima 51 posto, dok na kioscima kupuje njih 21 posto, na sajmovima knjiga 16 posto, 13 posto na internetu, 10 posto u supermarketima, 9 posto kod nakladnika, što je isti postotak kao i u antikvarijatima. Hrvati i dalje najviše čitaju beletristiku (58 posto), publicistiku (32 posto) i stručnu literaturu (28 posto), dok na strip otpada samo tri posto pročitanih knjiga. E-knjige koje su početkom ove godine oslobođene bolesno visokog PDV-a, koji je sada smanjen na pet posto, kao i ukoričenim knjigama, i dalje nisu previše atraktivne u Hrvatskoj. Tako samo 2 posto ljudi čita i kupuje e-knjige, 12 posto ih čita, ali ne kupuje, a 86 posto ih niti kupuje niti čita.
Poseban je problem i broj knjižara, pa je tako jedan od intervjuiranih za potrebe istraživanja rekao da je od Trga bana Josipa Jelačića pa do Osijeka, najozbiljnija knjižara na Kvatriću, kao i da su za populariziranje čitanja danas najvažniji novi mediji: kad je riječ o autorima Facebook, YouTube i Podcast, a kad je riječ o čitateljima Facebook i Instagram te Podcast.
Neke razara što ne čitaju, a neke što čitaju. Ovisi o sadrzaju.